Analiza SIPRI-a
Globalna vojna potrošnja dosegla je novi vrhunac u 2022. godini, objavio je institut za mirovna istraživanja SIPRI sa sjedištem u Stockholmu, navodeći da se radi o rastu potrošnje od 3,7 posto usklađenih s inflacijom, odnosno da je u te svrhe potrošeno 2,24 trilijuna dolara.
Europske zemlje su u 2022. godini, pri tom, zabilježile najveći rast potrošnje unazad 30 godina zbog ruske agresije na Ukrajinu.
Globalno gledano, zemlje svijeta tako su osmu godinu zaredom nastavile izdvajati više novca za vojsku nego prethodne godine.U institutu SIPRI očekuju da će se ovaj trend nastaviti i sljedećih godina, s obzirom na trenutnu sigurnosnu situaciju.
Uvjerljivi lider u potrošnji i dalje je SAD, a slijede ga Kina i Rusija, koja je zbog rata skočila s petog na treće mjesto na ljestvici zemalja s najvećom vojnom potrošnjom.
Ukrajina je zabilježila porast od 640 posto i sada se nalazi na 11. mjestu nakon što je prethodne godine bila na 36. mjestu. Njemačka ostaje sedma nakon povećanja od 2,3 posto.
Godišnje izvješće SIPRI-ja smatra se najopsežnijom svjetskom bazom podataka o vojnoj potrošnji zemalja, u koje uključuju izdatke zemalja za osoblje, vojnu pomoć te vojno istraživanje i razvoj.
Ministarstvo obrane Hrvatske (MORH) planira do 2026. godine kupiti naoružanja, municije i opreme u vrijednosti od 3,8 milijardi eura, pokazuju podaci koje je MORH proslijedio zagrebačkom Jutarnjem listu.
Manji dio toga, u iznosu oko 223 miliona eura, donacije su vojne pomoći Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije.
Riječ je o najvećem izdvajanju za naoružavanje i opremanje vojske od Domovinskog rata iz devedesetih godina prošlog stoljeća.
S obzirom na količinu i raznovrsnost ugovorenih i planiranih nabavki, nikada se nije kupovalo više naoružanja i opreme kao u ovih pet godina, piše Jutarnji list.
U periodu od 2000. do 2020. godine nabavka novih vojnih sistema u Hrvatskoj je bila više incident nego praksa.
Za 180 miliona eura kupljeno je 126 oklopnih vozila Patria, 39 vojnih kamiona za 4,5 miliona eura, 27 polovnih njemačkih kamiona za 200.000 eura, 16 polovnih samohodnih haubica PzH2000 za 430 miliona eura, remontirano je sedam i kupljeno pet polovnih MiG-ova za 18,5 miliona eura.
SAD je Hrvatskoj donirao 212 vozila MRAP-a, u sklopu sukcesije od Rusije je nabavljeno 10 novih transportnih helikoptera MI 171Sh te je sklopljen ugovor o izgradnji pet obalnih brodova, koji još nije realiziran.
To je u 20 godina bilo sve od nabavke velikih vojnih sistema.
Zbog višegodišnjeg neulaganja u nabavku modernih vojnih sistema, Hrvatska vojska (HV) je dovedena do ruba tehničke opstojnosti.
Ta činjenica, ali i promjena globalnih okolnosti, kako piše Jutarnji list, dovela je do toga da se u Vladi Hrvatska vojska više nije smatrala troškom, nego potrebom, a vojnim zapobjednicima je poručeno da kažu šta im treba i da ne razmišljaju kolika je cijena.
