Europa plaća cijenu kašnjenja Sjevernog toka 2

Cijena još uvijek prema naftnoj formuli

U usporedbi s prošlom godinom, u Europi su u prosjeku plaćali 115 dolara za tisuću kubika. Uz isporuke od 175,7 milijardi kubnih metara u devet mjeseci, ukupna razlika iznosila je 20,2 milijarde dolara, što je gotovo dvostruko više od cijene Sjevernog toka 2 (11 milijardi dolara)

U prvih devet mjeseci ove godine ruski energetski div Gazprom je zabilježio rekordan rast prihoda i neto dobiti od prodaje plina Europi. Visoke cijene plina zbog straha tržišta od njegove nestašice donijele su tvrtki više nego što vrijedi novoizgrađeni baltički plinovod Sjeverni tok 2. Kašnjenje u puštanju plinovoda jedan je od čimbenika koji utječu na kotacije na burzi, navodi medij Eadaily.

U prvih devet mjeseci ove godine neto dobit Gazproma veća je pet puta nego prošle godine – oko 21,2 milijarde dolara, a prihod od prodaje plina Europi (uz isključivanje trošarina i carina) više se nego udvostručio – 32,8 milijardi dolara. Na njega je otpadalo 71% svih neto prihoda od opskrbe plinom te tvrtke.

To je rezultat kako porasta prosječnih cijena za 95% tako i povećanja fizičke prodaje plina za 14%.

Prosječna cijena za Rusiju u razdoblju siječanj-rujan iznosila je 57 dolara za tisuću kubnih metara, za zemlje bivšeg SSSR-a – 163 dolara, a za Europu 237 dolara.

U usporedbi s prošlom godinom, u Europi su u prosjeku plaćali 115 dolara za tisuću kubika. Uz isporuke od 175,7 milijardi kubnih metara u devet mjeseci, ukupna razlika iznosila je 20,2 milijarde dolara, što je gotovo dvostruko više od cijene Sjevernog toka 2 (11 milijardi dolara).

Zbog američkih sankcija pokretanje projekta odgođeno je gotovo dvije godine, a trenutačna neizvjesnost oko vremenskih uvjeta tj. nadolazeće zime jedan je od čimbenika koji cijene plina u Europi drži visokim – oko 1000 dolara za tisuću kubičnih metara, navodi Eadaily.

Zalihe europskih skladišta ispod su prošlogodišnjih pokazatelja za više od 20 milijardi kubika, a Sjeverni tok 2 je ona trasa kojom se opskrbe Europe mogu brzo i značajno povećati. Gazprom opskrbljuje Europu plinom prema dugoročnim ugovorima, a planira osigurati dodatne količine na tržištu tek nakon pokretanja projekta spomenutog baltičkog plinovoda.

Većinu plina Gazprom isporučuje Europi prema naftnoj formuli cijene (cijene nafte i spot kotacije). Stoga su troškovi kupaca za plin manji.

Na ovu vijest reagirao je i zamjenik direktora ruske Federalne agencije za energetsku sigurnost Aleksej Grivač , kazavši kako su cijene u Europi sigurno mogle biti niže da je Sjeverni tok 2 dovršen i pušten u rad kako je planirano 2020. godine. Stoga je dijelom istinita izjava da je Europa platila kašnjenje projekta.

“Ali oni su taj novac plaćali uglavnom tržišnim špekulantima i trgovcima, budući da Gazprom gotovo sav plin prodaje po dugoročnim ugovorima i po znatno umjerenijim cijenama”, navodi ruski energetski analitičar, a donosi Geopolitika.News.

You may also like