EU: Dobar napredak u pregovorima oko TTIP-a

Europska komisija je u srijedu objavila izvješće o stanju pregovora o trgovinskom sporazumu EU-a i SAD-a, odnosno o transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu TTIP, u kojem je istaknula dobar napredak u mnogim poglavljima ali i upozorila da je potrebno još raditi kako bi se glavni elementi dogovora zaključili još ove godine.

Snažan angažman na pregovorima nastavit će se i na političkoj i na tehničkoj razini, a obje strane su dogovorile usredotočiti razgovore kako bi se do ljeta 2016. pripremili tekstovi prijedloga za sva područja pregovora iz kojih bi bili izostavljena samo najosjetljivija pitanja najavila je Komisija. Oba pregovarača objavila su da žele do kraja godine prirediti dovoljno ambiciozan ugovor koji bi ispunio očekivanja Europskog vijeća, Europskog parlamenta i Kongresa SAD-a. S obzirom da obje strane moraju moći vjerovati da će njihove institucije prihvatiti dogovoreni sporazum, sadržaj mora imati prednost pred brzinom, zaključuje Komisija u svom izvješću.

Pregovori o TTIP-u započeti su 2013. godine a od tada su pregovarači dvije strane održali 12 rundi razgovora, posljednju u veljači u Bruxellesu, a u tijeku je trinaesta koja se održava u New Yorku. “Pregovarači su prešli dug put od 2013. i ostvarili neke vrlo opipljive napretke u određenim dijelovima pregovora”, poput mjera za olakšanje trgovine za malo i srednje poduzetništvo i uklanjanja carina u kratkom roku za gotovo sve tarifne linije, no ostaju još mnoga otvorena pitanja , posebice u području pristupa tržištima, navodi Komisija. U pitanju javnih usluga i natječaja, primjerice, nije postignuta “ista razina napretka kao kod tarifa”, napominje Komisija i zaključuje kako će “zaključivanje TTIP-a u 2016. stoga tražiti znatnu fleksibilnost na obje strane”.

“U međunarodnim trgovinskim pregovorima prve runde razgovora prvenstveno su posvećene razumijevanju stajališta između dvije strane”, što se uglavnom događalo u razgovorima 2013. i 2014., a od 2014. pregovarači rade na konkretnim pitanjima, arhitekturi i pojedinostima svakog od poglavlja, objašnjava Komisija. Strane su tada počele iznositi tekstove prijedloga po poglavljima koji odražavaju kakav bi tekst željele u konačnom sporazumu.

U ovom trenutku, takozvanoj srednjoj fazi, pregovori se temelje na tekstovima prijedloga, a u područjima gdje su i jedna i druga strana iznijele svoje prijedloge nastoji ih se objediniti u jedinstveni tekst, izvijestila je Komisija uz napomenu kako to ne znači da je u navedenim poglavljima i postignut konačni dogovor. Sporazum će na kraju vjerojatno sadržavati 25 do 30 poglavlja, očekuje Komisija, a do sada su dvije strane priredile tekstove prijedloga za njih 17. U preostalim slučajevima tekstove prijedloga izniejla je jedna od strana te se čeka da to učiini i druga kako bi se nastavilo s usuglašavanjem, a otvorenim se ostavilo samo najsloženija pitanja.

Povjerenica EU-a za trgovinu Cecilia Malmstroem je povodom objave izvješća o TTIP-u na svom blogu ocijenila kako je ostvaren “dobar napredak u mnogim poglavljima TTIP-a”. “No moramo ostvariti značajne iskorake u nekim područjima ako želimo ove godine imati završene glavne elemente sporazuma”, napomenula je. “Naš je cilj u pregovorima o TTIP-u jasan; ostvariti koliko je god moguće brz napredak prema zaključenju pregovora u 2016. godini. Nije potrebno ni reći da bih željela da ih zaključimo ove godine , a mislim da se to može učiniti. No ostaje još mnogo posla, a kako sam ranije istaknula – sadržaj je važniji od brzine”, napisala je povjerenica.

Dio medija očekivanja da se sporazum zaključi do kraja ove godine ocijenio je, međutim, nerealnim. Euractiv ocjenjuje kako su “otvaranje tržišta javne nabave, stvaranje okvira za plodnu regulatornu suradnju, značajno otvaranje tržišta usluga pitanja koja za rješavanje trebaju vremena. “Ako je za zaključenje TTP-a bilo potrebno pet godina, zašto bi za TTIP trebalo samo tri, posebice s obzirom na njegovu složenost? Najviše što dvije strane mogu postići ove godine je pokušati doći do zajedničkog teksta (…) i onda zamrznuti TTIP u drugoj polovici godine”, piše Euractiv. Onda bi dvije strane 2017., pod možebitnom administracijom Hillary Clinton, mogle početi dodavati meso na kostur sporazuma, pod uvjetom da je on dobro napravljen, te riješavati posljednja pitanja poput mehanizma za zaštitu ulagača, poglavlja o radnom zakonodavstvu i okolišu i postići kompromise glede sektora usluga i javnih natječaja, smatra Euractiv.

U SAD-u je TTIP bio u sjeni TPP-a (sporazum o transpacifičkom partnerstvu), na koji je Obamina administracija potrošila veći dio svog drugog mandata, a sada odjednom želi što prije završiti sporazum s EU-om, primjećuje Euractiv.

U svezi s TTIP-om Obama je jasno dao do znanja da će, nakon što završi njegov mandat, biti mnogo teže provoditi pregovore. “Dovršimo ove pregovore još ove godine”, poručio je Obama u nedjelju u Hanoveru za posjeta Njemačkoj. “Ovdje sam kako bih kazao da su Sjedinjene Države spremne poduzeti sve napore kako bi ove godine postigli ambiciozan, sveobuhvatan sporazum visokih standarda”, rekao je Obama.

Za ubrzanje procesa pregovora o Transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu (TTIP) u Hanoveru se s Obamom založila i njemačka kancelarka Angela Merkel. “TTIP je dobar za američko gospodarstvo, njemačko ali i europsko gospodarstvo. I kad vidim koliko su već uznapredovali pregovori oko Transpacifičkog trgovinskog sporazuma, mogu samo reći da se moramo sabrati i požuriti”, rekla je Merkel.

Ukupno se očekuje da će TTIP-a povećati BDP EU-a za 0,5 posto godišnje i donijeti novih 120 milijardi eura, SAD-u 95 milijardi eura i povećanje BDP-a od 0,4 posto. Cilj sporazuma je uklanjanje prepreka u trgovini (carine, nepotrebni propisi, ograničavanje ulaganja itd.) u širokom rasponu gospodarskih sektora kako bi se olakšala kupnja i prodaja robe i usluga između EU-a i SAD-a.

Sporazum se sastoji od tri ključne komponente: pristup tržištu (trgovina robama i uslugama, ulaganja, javne nabave); regulatorna suradnja i tehničke prepreke trgovini uključujući sanitarne i fitosanitarne mjere te sektore: lijekovi, kemikalije, medicinski uređaji, kozmetika, motorna vozila, tekstil, ICT i pesticidi; pravila (pravila o podrijetlu, zaštita intelektualnog vlasništva, olakšavanje trgovine, trgovina i održivi razvoj, zaštita tržišnog natjecanja, trgovina energentima i sirovinama, odredbe o malim i srednjim poduzećima, kretanje kapitala i plaćanje, transparentnost i dr.)

Najsporniji element pregovora koji je izazvao velik interes i zabrinutost javnosti je mehanizam za rješavanje sporova između ulagača i država (ISDS). Taj mehanizam omogućuje investitoru da pokrene spor, u pravilu ad hoc međunarodnu arbitražu, protiv države u koju je uložio ako je nekom od državnih mjera ugroženo njegovo ulaganje.

Mehanizam je ugrađen u gotovo svaki međunarodni sporazum o ulaganjima još od prvog takvog sklopljenog sporazuma između Njemačke i Pakistana 1959., no kritičari strahuju da bi, ako ga se ugradi i u TTIP, mogao ugroziti europske standarde na području rada, zaštite okoliša i potrošača.

You may also like