EU dnevno uveze energije za milijardu eura

Usmjeravanjem investicija i potpora iz Europske unije u smjeru podizanja učinkovitosti u sektoru grijanja i hlađenja moguće je potaknuti novi investicijski ciklus i otvoriti nova radna mjesta, kazala je u utorak na plenarnoj sjednici u Strasbourgu hrvatska zastupnica Marijana Petir, napomenuvši da EU dnevno uveze energije za 1 milijardu eura, priopćio je ured zastupnice.

Petir je sudjelovala u raspravi o Strategiji EU-a za grijanje i hlađenje. EU gotovo 50 posto krajnje potražnje za energijom koristi za grijanje i hlađenje od čega 80 posto u stambenim zgradama. Ta je potrošnja energije ovisna o potrošnji fosilnih goriva u omjeru od 75 posto, dok obnovljivi izvori energije sudjeluju tek s 18 posto, kazala je Petir. „Iz toga možemo zaključiti kako je stambeni sektor pravo mjesto za intenzivniji investicijski angažman za postizanje željenih rezultata u klimatskoj i energetskoj politici“, kazala je.

Naime, smanjivanjem potražnje energije namijenjene grijanju i hlađenju smanjuje se općenita potražnja za energijom koje Europa nema dovoljno. Poznato je da EU 2014. uvezao 53,4 posto potrebne energije te da taj uvoz svakoga dana stoji više od jedne milijarde eura. Kako smanjenje potrošnje energije izravno utječe na smanjenje uvoza, smanjivanje potražnje u sektoru grijanja i hlađenja je dobar način postizanja željenih ušteda.

Posebnost Hrvatske u odnosu na europski prosjek očituje se u tome da, kako stoji izvješću Energetskog instituta Hrvoje Požar, sektor zgradarstva u Hrvatskoj sudjeluje tek s 60 posto u potražnji za energijom koja se koristi za grijanje i hlađenje dok sektori usluga i industrije sudjeluju s 40 posto. To sigurno nije rezultat aktivnosti tih sektora već više govori o njegovoj energetskoj neučinkovitosti kao o još jednom utegu hrvatskog gospodarstva koje treba također uzeti u obzir kada se razmatra konkurentnost hrvatskog gospodarstva, navodi se u priopćenju. „Sinergijom s drugim politikama EU-a poput onih usmjerenih na proizvodnju obnovljive energije, ili podizanje energetske učinkovitosti u zgradarstvu, otvara se potpuno nova perspektiva europskom gospodarstvu, pa time i radu i zapošljavanju“, rekla je Petir.

Istaknula je da je upravo usmjeravanjem investicija i potpora iz Europske unije u smjeru podizanja učinkovitosti u sektoru grijanja i hlađenja moguće potaknuti novi investicijski ciklus, otvoriti nova radna mjesta od istraživanja i razvoja, inženjeringa, planiranja pa sve do srednjeg i malog poduzetništva koje te sustave projektira, gradi ih te ih kasnije održava. „Tu ima prostora za sve dionike uključene u proizvodnju i zamjenu stolarije, postavljanje izolacijskih materijala, bolje iskorištavanje domaćeg sektora šumarstva te drvnoprerađivačke industrije, ali i uključivanja proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, pohrane energije i koogeneracije“, kaže Petir.

U Europi, pogotovo u zemljama Beneluksa sve su više popularne zadruge potrošača-proizvođača koje investiraju u izgradnju vjetroelektrana ili solarnih elektrana te tako proizvedenu energiju koriste lokalno za svoje potrebe, a viškove prodaju u energetsku mrežu. Na taj način potiče se energetska neovisnost, lokalna potrošnja, smanjuju gubici u transportu energije i smanjuju troškovi kućanstava za energiju i energente i tu Petir vidi dobar primjer koji treba slijediti. „Posebno je važno osigurati participaciju što šireg broja građana kao proizvođača i potrošača energije, kako taj investicijski potencijal ne bi bio namijenjen isključivo velikim energetskim kompanijama“, zaključila je, po priopćenju, Petir.

You may also like

0 comments