Estrada poziva na prestanak bušenja, Dorić ih optužuje da su u dosluhu s interesnim grupacijama

Zagreb – Na sve glasnije zahtjeve hrvatske estrade da se zbog zaštite Jadrana od moguće katastrofe odnosno onečišćenja, onemogući istraživanje i eksploatacija nafte u Jadranskom moru, reagirala je Barbara Dorić, predsjednica Uprave Agencije za ugljikovodike, kazavši da se Jadran u potrazi na naftom i plinom buši već 40 godina.
Proteklih nekoliko dana svoj glas protiv bušenja Jadrana dali su istaknuti članovi hrvatske estrade poput Olivera Dragojevića, Meri Cetinić, Luke Barbića, Miroslava Škore i mnogi drugi. Meri Cetinić poručuje kako će se boriti za Jadran bez novih bušotina, a dodaje kako strahuje da se moru nešto ne dogodi. “Da shvatimo da već imamo bogatstvo, jedan ogromni rudnik zlata, i nemojmo to sad zatrpati da bi našli nešto deseto”, kazala je Meri.
Oliver Dragojević izložio je razloge zbog kojih se protivi bušenju Jadrana u RTL-u Danas, odbacujući medijske navode kako ima namjeru ući u politiku. “Taman sam došao trajektom iz Vela Luke i dio puta je bio po danu, pa sam gledao u to more i ne mogu se oteti dojmu da je to nešto najljepše na svijetu. Usput sam pročitao jedan članak u kojem me se veže uz politiku – ja sam čovjek koji nikad nije bio i nikad neće biti u politici. A što se mora tiče, ja ga toliko volim da ja moram nešto reći jer sam nervozan kad se slučajno pomisli na nekakvo onečišćenje Jadrana”, kazao je.  “Mi pjevači, estrada – možemo pjevati, apelirati, probuditi svijest kod ljudi. Ustvari trebalo bi pitati sve Hrvate i Hrvatice i ljude koji žive u Hrvatskoj da samo kažu ‘da’ ili ‘ne’. Mislim da to nije teško ispitati i da je to najpoštenije. A mi smo obavezni generacijama koje dolaze ostaviti nekakvu ljepotu. Volimo se pohvaliti u svijetu s morem i stvarno stranci kad čuju za Jadrana kažu – ludilo. Šteta je, nemojmo to uništiti. Vi znate da Jadran ima struje s jedne i druge strane, oni imaju pijesak, mi imamo kamen. Ako se bilo kakav incident dogodi, a siguran sam da ima rizika, pogledajte Meksiko, Novi Zeland.. I oni dignu pijesak i nafte nema. A mi moramo kamen čistiti skoro pa s četkicom za zube. To je nemoguće očistiti. Ja sam protiv tih bušotina. Mi nismo naftna zemlja, mi smo turistička zemlja”, zaključuje Oliver.

U Greenpeaceu ističu kako će poduzeti sve dostupne mjere kako bi zaustavili eksploataciju nafte i plina u Jadranu. “Mi ćemo napraviti sve što je u našoj moći u skladu s našim resursima i s našom misijom, a to je smatramo interes svih nas – zaštita našeg zajedni. Vjeran Piršić, čelni čovjek Eko Kvarnera, izjavio je ranije da ‘zelene udruge’ pripremaju velike akcije za, kako je naveo, ozbiljno senzibiliziranje javnosti oko tog pitanja. I neki od vodećih naftnih stručnjaka poput Davora Šterna i Ivana Čermaka kazali su ranije da je Jadran malo zatvoreno more, da postoje određene opasnosti od eksploatacije nafte te da se zalažu isključivo za istraživanje i eksploataciju plina.

“Sve je to u jednu ruku razumljivo, jer velika većina ljudi niti ne zna da već 40 godina bušimo Jadran i tražimo naftu i plin. Sada ćemo to isto raditi ali po mnogo strožim kriterijima. Dakle, jasno mi je da postoje ljudi koji s tim nisu upoznati, dok s druge strane imamo pojedince koji namjerno dižu paniku”, izjavila je Barbara Dorić za Hinu.

Kazala je i da pojedini predstavnici zelenih udruga organiziraju hajku protiv eksploatacije ugljikovodika iz Jadrana, ustvrdivši da oni jedino znaju komunicirati na takav način, a ne zdravim i razumnim dijalogom. Isto tako, Dorić pretpostavlja da iza svih tih pokušaja zaustavljanja istraživanja i eksploatacije ugljikovodika iz Jadrana stoje interesni lobiji. Premijer Milanović u utorak je najavio mogući referendum po tom pitanju, ustvrdivši da imamo ponude najrenomiranijih svjetskih istraživača koji mogu pronaći vrijednu naftu te ustvrdio: “Hoćemo li propustiti tu šansu? Ja tu odluku ne mogu donijeti sam”.

Dozvolu za istraživanje i eksplataciju ugljikovodika na deset istražnih prostora na Jadranu dobilo je pet kompanija – Marathon Oil, OMV, Eni, Medoilgas i Ina. Prvi radovi oko istraživanja na Jadranu trebali bi početi krajem rujna.

You may also like

0 comments