Turski predsjednik Tayyip Erdogan kazao je u telefonskom razgovoru u srijedu ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu kako brine d bi napadi na Alep i okolno područje mogli izazvati novi izbjeglički val, objavili su izvori u turskom predsjedništvu. Erdogan je istaknuo koliku važnost Turska pridaje borbi protiv “svih terorističkih skupina uključujući Islamsku državu” te ukazujući na vezu sirijske kurdske milicije i militanata Radničke stranke Kurdistana koji su se borili desetljećima protiv turske države.
Rusija već tri tjedna izvodi zračne udare u Siriji i gađa ciljeve sirijske pobunjenike te položaje Islamske države na području Idliba, Alepa, Damaska i Hame. Turska se priprema za eventualni novi izbjeglički val iz Sirije nakon ofenzive sirijske vojske potpomognute ruskim zrakoplovstvom na sjeveru zemlje, rekao je u srijedu izvor u ruskoj vladi za AFP. “Za sada nema naznaka nekog novog egzodusa iz Sirije no spremni smo ukoliko do toga dođe”, kazao je turski dužnosnik koji je želio ostati anonimnim. “Obavljene su pripreme za prihvat tih ljudi u blizini Kilisa, turske pokrajine uz granicu sa Sirijom i postavljena su šatorska naselja.
Grupacija konzervativnih stranaka u Europskom parlamentu u srijedu je pozvala na jaču sigurnost vanjskih granica Europske unije, reagirajući na izbjegličku krizu. “Ne možemo primiti milijune ljudi”, rekao je čelnik Europske pučke stranke (EPP) Joseph Daul, prvi dan kongresa saveza 75 kršćansko demokratskih i konzervativnih stranaka iz 40 europskih zemalja u Madridu. Europska unija ne bi smjela zatvoriti svoje granice, ali mora primijeniti strože kriterije nadzora priljeva migranata na prostor EU-a, rekao je Daul. Dvodnevnoj konferenciji kasnije će se priključiti predsjednici država i vlada 14 zemalja. Njemačka kancelarka Angela Merkel , predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker obratit će se izaslanicima u četvrtak.
Njemačka kancelarka Angela Merkel ocijenila je u srijedu da je priljev tražitelja azila u Njemačku još jedna posljedica globalizacije koja je njezinoj zemlji donijela veliku korist kod osvajanja novih tržišta. “Vaše iskustvo globalizacije dosad je uglavnom bilo: naše gospodarstvo ide u druge zemlje, otvara tvornice, prodaje proizvode i pozitivno utječe na zapošljavanje u Njemačkoj i na naše tvrtke”, izjavila je Merkel na kongresu sindikata IG Metall u Frankfurtu.
Najveće europsko gospodarstvo, dugi niz godina svjetski prvak u vanjskoj trgovini, izvozi u inozemstvo za više od 100 milijarda eura na mjesec i desetljećima je na tome gradilo svoj rast. “A sada smo svjedoci obratnog kretanja: sada globalizacija dolazi k nama”, dodala je kancelarka koja je širom otvorila vrata stotinama tisuća kandidata za azil koji se slijevaju u Europu. “Ono što smo mislili da je daleko od nas”, pa tako i rat u Siriji, ili kaos u kojemu je Libija, “postaje konkretno za nas u vidu izbjeglica, moramo naučiti nositi se s time”, istaknula je. “Morat ćemo prihvatiti stanoviti stupanj legalne imigracije, to je globalizacija”, dodala je Merkel, “u doba pametnih telefona ne možemo se zatvoriti (…), ljudi dobro znaju kako živimo mi u Europi”.
Premda su Europa i Njemačka zbog masovnog priljeva pred “golemim izazovom”, “slobodno mogu reći ‘uspjet ćemo’ u tome”, opetovala je kancelarka a zbog te je izjave, koja je postala njezin moto u izbjegličkoj krizi, zaradila brojne kritike u zemlji i u inozemstvu. Njemačka planira ove godine primiti barem 800.000 tražitelja azila.
Ravnatelj policije Vlado Dominić sudjelovao je na sastanku čelnika austrijske, slovenske, mađarske i hrvatske policije u Beču na kojem je zaključeno da će se već u Grčkoj razdvajati ekonomske migrante od stvarnih izbjeglica, izvijestio je MUP. “Na sastanku je donesen zaključak kako se u okviru rada FRONTEX-a (Europska agencija za upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim granicama) treba žurno operacionalizirati i na teritoriju Grčke u funkciju staviti tzv. hot-spotovi.
U njihov bi rad bile uključene sve zemlje EU sa zadaćom registriranja i profiliranja/razlikovanja izbjeglica od ekonomskih migranata na ulasku iz Turske. Ekonomski migranti vraćali bi se u Tursku, a u skladu s Dublinskim sporazumom nastavila bi se briga o stvarnim izbjeglicama”, izvijestio je MUP na svojoj internetskoj stranici.
