U mreži prvoga
Rusija gomila vojne snage uz ukrajinsku granicu, a zapad Ukrajini šalje oružje. Amerika upozorava da se priprema ruska invazija – je li Europa zaista na rubu ratnog sukoba? Kakva je uloga velikih sila, mogu li sukob spriječiti pojačane diplomatske aktivnosti ili prijetnje najoštrijim sankcijama? Kakve će sve to posljedice imati na energetsku situaciju?
Europa od raspada Jugoslavije nikada nije bila bilže ratu. Rastu napetosti na jugoistoku kontinenta, prema američkim informacijama više od 120 tisuća ruskih vojnika razmješteno je blizu ukrajinske granice. Najavljuju se i vojne vježbe u Bjelorusiji. Velika Britanija Ukrajini šalje oružje, a pomoć pri naoružanju najavljuje i SAD. Kanada je poslala mali kontingent vojnika u Ukrajinu, prave se i planovi za evakuaciju diplomatskog osoblja.
Profesorica Jelena Jurišić s Hrvatskih studija kazala je u emisiji “U mreži Prvog” kako ne vjeruje da će doći do rata, te je naglasila kako američka politika sve više podsjeća na Hollywood.
Ruska vojska je na ruskom teritoriju, Rusija je suverena država i naravno da svoju vojsku može slati gdje god želi, istaknula je Jurišić.
Za razliku od američke vojske, koja svoje vježbe provodi dvadeset kilometara od ruske granice i dolaze njima pod nos, dodala je.
Jurišić je kazala da se svi još sjećamo Afganistana i bijega američke vojske, rušenja statusa SAD-a. Poručila je da su u Rusiji svi mirni te da će ova situacija završiti kada prođe kriza u SAD-u.
Siniša Tatalović, profesor s Fakulteta političkih znanosti rekao je kako je trenutačna situacija nastavak krize koja traje od 2014. godine kada se dogodili sukobi u Ukrajini, kada je došlo do promjene vlasti i događaja u Kijevu.
Ovo je sada samo jedna amplituda tom sukobu. Ona je sada malo drugačija, jer se pokušavaju ubrzati pregovori koji bi doveli do konačnog rješenja sukoba. Sada i jedna i druga strana na šahovsku ploču izvlače figure koje misli da će ih staviti u određenu prednost, poručio je.
Naglasio je da Rusija sada koristi ono što ima, a to je svoju vojsku.Svi se plaše sukoba, on bi bio vrlo ozbiljan. Posljedice bi bile ne samo za taj dio Europe, nego i za cijeli svijet. Koliko je jedna i druga strana i tome sudjelovati, to ćemo vidjeti, kazao je.
Mislim da sukob nije izvjestan, dodao je.
Veliki dio Europe ovisi o ruskom plinu. Stručnjak za energetiku Igor Dekanić istaknuo je da je upravo energija jedan od motiva sukoba. Energija je u posljednji sto godina često bila motiv. Međutim, energija je i ograničavajući čimbenik, koji će na kraju dovesti do ruba sukoba, ali ne preko ruba. Zašto? Jer su interesi u energiji preveliki, poručio je.
Tatalović je naglasio kako se danas održava posebni sastanak američkog državnog tajnika Blinkena s njemačkom ministricom vanjskih poslova.
Dodao je kako bi bilo kakav sukob ima tragične posljedice za sve, ne samo u energetskom smislu, a i nakon sukoba morao bi se postići mir. Za problem koji je otvoren, mora se pronaći rješenje, poručio je, a donosi HRT.