Energetska unija i nove energetske regulacije

Bruxelles – Kao jedan od prvih koraka prema ostvarenju novonajavljene strategije Energy Union, Europska je komisija je ovih dana pokrenula 100 milijuna eura vrijednu inicijativu za povezivanje elektroenergetskih mreža diljem EU.

Putem Connecting Europe Facility (CEF), Komisija je otvorila poziv za prijedloge koji su usmjereni okončanju energetske izolacije, uklanjanju uskih grla te dovršenjuu europskog energetskog tržišta, navodi se u priopćenju. Tijekom 2015. godine za realizaciju ovih projekata očekuje se ukupno 650 milijuna eura bespovratnih sredstava, a drugi poziv za prijedloge trebao bi biti otvoren krajem 2015. godine. Rok za podnošenje prijava je 29. travnja, a rezultati poziva trebali bi biti objavljeni do sredine srpnja.

Cilj je Komisije ojačati prekogranične energetske veze te ih do 2020. godine dovesti na razinu koja bi bila jednaka najmanje 10% ukupne proizvodnje energije svake pojedine zemlje članice, a 15% do 2030. godine. Prvi rok za ostvarivanje cilja od 10% bio je 2002. godina, no do današnjeg dana čak 12 zemalja članica (Irska, Italija, Rumunjska, Portugal, Estonija, Litva, Latvija, Velika Britanija, Španjolska, Poljska, Cipar i Malta) nalazi se ispod ovog minimuma.

Miguel Arias Cañete, povjerenik za klimatske akcije i energetiku, izjavio je: “Moramo provesti velike investicije kako bi naše energetske mreže bile spremne za budućnost. Ovo financiranje je investicijska prilika za izgradnju konkurentnog, održivog i sigurnog energetskog tržišta te će u konačnici donijeti niz koristi za naša kućanstva i gospodarstvo”. Prema procjenama EU, za nadogradnju stare elektroenergetske infrastrukture potrebno je oko 105 milijardi eura, dok je dodatnih 35 milijardi eura potrebno za izgradnju adekvatnih međugraničnih elektroenergetskih veza.

Nisu to jedine novine iz Europske komisije ovih dana.

Naime, Europska je unija zadnjih deset godina podržavala proizvodnju goriva iz žitarica i sjemenja, međutim, mnogi se danas slažu da su biogoriva postala dio problema te da, s obzirom na to da povisuju cijenu hrane i njihovo poticanje dovodi do uništavanja šuma i močvarnog tla te generiraju više CO2 nego što štede. Sada žele ograničiti proizvodnju biogoriva iz žitarica i sjemenja pa preusmjeriti strategiju na biogoriva proizvedena od poljoprivrednog i šumskog otpada.  Namjeravaju proizvoditi deset posto goriva potrebnog za transport iz održivih izvora energije do 2020. godine.

To se uglavnom odnosi na proizvodnju biogoriva. Međutim, raste pritisak da se strategija skrene s biogoriva proizvedenih iz žitarica i sjemenja (tzv. prve generacije) prema biogorivu nastalom iz otpada (tzv. druge generacije).  Parlamentarni Odbor za okoliš, javno zdravstvo i sigurnost hrane stoga je u drugom čitanju 24. veljače glasao za ograničenje biogoriva prve generacije proizvedenog od, primjerice, palminog ulja i uljane repice, na 6%  ukupne proizvodnje.

Odbor smatra kako je potrebno razlikovati bolja i lošija biogoriva te da se emisije nastale korištenjem i prenamjenom zemljišta trebaju uračunati u procijenjene uštede emisija. Kako bi stupile na snagu, promjene trebaju odobriti plenarna sjednica i države članice.

You may also like

0 comments