Embargo na ruski dizel, što će to donijeti tržištu

Predviđanja

Disciplina predviđanja, bilo da se radi o poslovnom, ekonomskom, geopolitičkom ili onom energetskom, uvijek nezahvalno, zato što možemo razmišljati samo temeljem nekih iskustava, stavljajući u korelacije viđene uzroke s posljedicama tih uzroka koji su zabilježeni. No, proteklih nas je nekoliko godina naučilo kako takva predviđanja uvijek treba uzeti s dozom opreza. Pojavila se tako negativna vrijednost nafte ili prilično iracionalan napad na Ukrajinu, od strane ruske vlasti na čelu s Vladimirom Putinom, spomenimo samo neke od događaja koji se nisu pojavljivali u publikacijama koje se bave predviđanjem nadolazećih godina.

Zbog toga valja biti oprezan čitajući predviđanja koja su se za sektor energetike pojavila u publikacijama koja predviđaju kretanja za ovu godinu, poput izdanja The Economista The World Ahead ili objava anketa agencija Bloomberg ili Reuters. Jednostavno je, uz sve poznate ulazne informacije, poput nekoliko krugova sankcija za energente koji dolaze iz pravca Rusije, ako ništa drugo ne možemo sa sigurnošću reći što će se dogoditi sa stopom inflacije, mogućnošću da SAD u jednom trenutku prestane financirati svoje obveze, a ono što je najvažnije vezano uz cijenu energenata, ne znamo niti to koliko će duboka recesija biti.

Elem, poznato nam je kako će početkom veljače na snagu stupiti zabrana uvoza naftnih derivata iz Rusije, o kojima je Europa u značajnom dijelu, kada govorimo o dizelskom gorivu ovisna. Naznake ove krize mogli smo vidjeti prošle godine kada je industrija zbog visoke cijene i nestašice plina, uslijed rata u Ukrajini, mahom prelazila na rad putem toga goriva. Skladišta su bila prazna, a francuske rafinerije pod pritiskom sindikalnih akcija, prosvjeda i obustavljanja proizvodnje. Zbog toga je dizel značajno poskupio, a u jednom trenutku nije bilo niti dovoljno opskrbe.

Iako nam blaga europska zima ide na ruku te je potrošnja energenata zbog toga smanjena, a lokomotiva industrije Njemačka, gospodarski, osim Rusije, izložena i Kini i SAD-u koji se pripremaju za usporavanje, se priprema za recesiju ili barem smanjenje rasta, mnogi analitičari, ne samo u spomenutim predviđanjima, prognoziraju krizu na tržištu dizela. U proteklom se razdoblju Europa pripremala za ovu situaciju punjenjem skladišta, no skladišta gotovo nikada ne odgovaraju punim potrebama nekog tržišta.

Pitanje je koliko je bilo moguće nadomjestiti ruske derivate iz drugih izvora, poput Kuvajta ili sjevera Afrike, jer se većina energenata trguje dugoročnim ugovorima, koje je vrlo skupo prekinuti. Zbog toga bi tržište toga derivata moglo doći do ruba, što bi značilo da će cijene krenuti prema gore. U kojem postotku ovisit će o dobavnim pravcima, prestanku štrajkova u velikim francuskim rafinerijama (ovoga će puta to ovisiti o odnosu prema Macronovoj mirovinskoj reformi), dubini recesije ili usporavanja, ali i kineskoj potražnji nakon smanjenja korona restrikcija. Prisjetimo se, prije nekoliko je godina u jeku krize energenata na istoku u Europi bila nestašica ukapljenog plina i ugljena, jer u Kini i Indiji “nisu pitali za cijenu”.

Za predviđanje cijena derivata nije zanemarivo niti tržište valuta. Naime, tečaj dolara u odnosu na euro opao je za jednu desetinu u odnosu na dva kvartala prije. Kako se trgovina derivatima odvija u dolarima (premda su neke zemlje poput Saudije, Rusije, Kine i UAE sve glasnije u ideji napuštanja petrodolara), a ako euro nastavi jačati, cijena derivata, tako i dizela bit će povoljnija na europskim, a tako i na mediteranskom tržištu.

Potonje je vrlo važno za Hrvatsku, jer se njegove performance uzimaju u obzir za formulu izračuna derivata u nas. Također, glavni uvoznici derivata, poput INA-e osiguravaju uvoz upravo na tom tržištu, pogotovo u ovom prijelaznom razdoblju kada je rafinerija u Rijeci u davno dogovorenom remontu u sklopu velikog projekta modernizacije, koji će joj omogućiti preradu nafte koja nije isključivo s istoka. Proces bi mogao usporiti štrajk unajmljenih radnika, no to je neka druga tema.

Na situaciju na tržištu dizela u Hrvatskoj mogla bi osim novonastalih prilika na europskom tržištu zbog nove runde sankcija Rusiji utjecati i politika. Svjedoci smo kako hrvatska vlada uvodi cjenovne limite kako bi amortizirala udar krize na kućanstva.

Problemi nastaju kada su ti limiti jednaki ili vrlo često niži od nabavne cijene ili prerađivačke cijene nekog derivata. U tom slučaju moguće su nestašice, kako se to prije nekoliko tjedana dogodilo u Mađarskoj, jer niti jedan poslovni subjekt neće raditi protiv sebe te samoga sebe dovoditi u gubitke. Ako i mora, podići će tužbe protiv države, kako je ovih dana najavio slovenski Petrol.

Takvu nestašicu vidjeli smo u slučaju plavog dizela za poljoprivrednike i ribare. Svi dionici osim INA-e su ga prestali distribuirati jer mu je maloprodajna cijena pala ispod nabavne. Zbog toga je došlo do obilne kupnje i rizika od tržišnog nedostatka goriva.

Učinak novih sankcija na Europu ovisit će o agilnosti i sposobnosti nadomjestka ruskog dizela iz drugih dobavnih pravaca, odnosu sindikata u Francuskoj prema novoj mirovinskoj reformi, odnosu dolara i eura, ali i o dubini gospodarskog usporavanja ili mogućoj recesiji kao čimbeniku potražnje za energentima.

S druge strane, u Hrvatskoj će situacija s dizelom, osim europskih tržišnih čimbenika, koji svakako imaju utjecaj na formiranje cijene, ovisiti i o sluhu vladajuće administracije za očuvanjem likvidnosti poreznih obveznika odsustvom zadiranja u njihove profite, uz moguće proračunske intervencije u smjeru poticanja potrošnje energenata.

Ponovno puštanje u rad rafinerije u Rijeci dodatno bi relaksiralo hrvatsko tržište na dulji vremenski rok.

Sve će to stajati ako možemo prognozirati temeljem poznatih ulaznih informacija, uzroka i posljedica koje oni uzrokuju. Nitko od nas nema kristalnu kuglu. Međutim, svaki rat završava, tako će završiti i ovaj. Nakon završetak, ruski će se energenti sigurno ponovno pojaviti na europskom tržištu, doduše više vjerojatno ne u tako velikom postotku.

You may also like