Ekonomski institut i IJF tvrde, mogući su ozbiljni rezovi

Zagreb – Ekonomski institut i Institut za javne financije potvrdili su nam da su njihovi stručnjaci dostavili Vladi prijedlog mjera za smanjenje proračunskih troškova u pet ključnih područja: plaća, subvencija, zdravstva, poreznih olakšica i ustrojstva državnih agencija.

Vlada je potkraj prošle godine pokrenula dubinsku analizu rashoda i imenovala nezavisne stručnjake da pripreme podlogu za političku odluku. Nakon što je Europska komisija zaprijetila pokretanjem još jednog nadzora ako se ne ubrzaju reforme, ministar financija Boris Lalovac najavio je da će uskoro predstaviti nove mjere o kojima će se najprije izjasniti uži kabinet i premijer osobno. Upravo je riječ o mjerama koje su, zajedno s državnim službenicima, pripremili stručnjaci Ekonomskog instituta, Instituta za javne financije i Ekonomskog fakulteta.

Lalovac je kazao da su mogući rezovi u području zdravstva, plaća i subvencija. Povjerenstva su vodili ekonomisti Danijel Nestić i Mihaela Grubišić Šeba iz Ekonomskog instituta, Marina Kesner Škreb i Mihaela Bronić s Instituta za javne financije te Šime Smolić s Ekonomskog fakulteta Zagreb za zdravstvo. Autori ne žele javno komentirati svoje prijedloge, no podsjećaju da su se kretali u okvirima koje im je zadala Vlada, a to znači da su pripremili niz varijanti za desetpostotno smanjenje izdataka u pet promatranih područja.

Budući da ta područja pokrivaju oko 60 milijardi kuna godišnjeg troška, predložene mjere nude modele za 6 milijardi kuna ušteda! Tu vrstu racionalizacije u jednoj godini dosad nije provela nijedna Vlada i zato svi čekaju što će reći premijer Milanović. Uži kabinet počeo je pretresati predloženo, a premijer je nedavno putem javne televizije poručio da smanjivanja plaća neće biti.  “Moj je posao da budem suradljiv, ali i da čuvam nacionalne interese. Jer mi bolje znamo što su naši nacionalni interesi nego što to zna Bruxelles” kazao je Milanović.

Vlada je, primjerice, za ovogodišnje plaće u proračunu predvidjela 24,6 milijardi kuna, na papiru više nego lani jer su u državnu riznicu uključeni zaposleni u svim kliničkim bolničkim centrima. No, čisti proračunski korisnici izvan bolnica troše 21,6 milijardi kuna, kao i 2008. godine, što znači da bi na plaćama zaposlenih u vojsci, policiji, obrazovanju i zdravstvu do kraja godine trebalo uštedjeti još nešto više od 2 milijarde kuna. Ne treba biti previše kreativan za zaključak da se tolika ušteda može provesti samo na dva načina: ili smanjenjem broja zaposlenih ili rezanjem primanja. Budući da za otkaze treba osigurati novac za otpremnine i postići dogovor sa sindikatima, ostaju, dakle, uštede na primanjima.

I jedna i druga opcija nezgodne su u izbornoj godini pa ne čudi što Lalovac čeka odluku premijera i užeg kabineta Vlade. Daljnji prostor za uštede ekonomičnije bi bilo tražiti u smanjenju zaposlenosti pogotovu u dvjestotinjak državnih instituta, agencija, fondova, zavoda, arhiva i sličnih ustanova. Usporen je i postupak ukidanja parafiskalnih nameta pa je Europska komisija u svom posljednjem izvještaju navela da je do početka studenog ukinuto samo 7 od planiranih 58 dodatnih nameta koji godišnje stoje porezne obveznike 517 milijuna kuna.

Poseban će problem biti i sustav zdravstva, koji je, prema dokumentu Europske komisije, lanjsku godinu završio s tri milijarde kuna neplaćenih obaveza. Stručnjaci su odavno predlagali da se krene i u redukciju prava građana na način da se definira paket zdravstvenih usluga koje će pokrivati osnovno zdravstveno osiguranje, a sve drugo treba pokrivati iz dopunskih polica osiguranja. Posebna su priča i porezne olakšice, pa je jedno povjerenstvo istraživalo financijski učinak postojećih poreznih olakšica, poreznih oslobađanja, povlaštenih, odnosno sniženih stopa te učinak drugih načina izuzimanja od oporezivanja te su i oni, kažu u Institutu za javne financije, Vladi ponudili plan desetpostotnih ušteda i u tom segmentu.

You may also like

0 comments