Ekonomska sloboda Hrvatske na lošoj razini

Ekonomska sloboda Hrvatske bilježi blagi pozitivan trend. Hrvatska je 72. u svijetu prema ekonomskoj slobodi sa 70,2 posto ekonomske slobode, piše Daniel Hinšt iz Centra za javne politike i ekonomske analize.
Godišnje izvješće Ekonomska sloboda svijeta za 2017. koje donosi kanadski Fraser Instituta objavljeno je 28. rujna 2017. Centar za javne politike i ekonomske analize je pridruženi partner Fraser Institutu za zagovaranje ekonomske slobode. Podaci se efektivno odnose na II. kvartal 2015. U prošlom izvješću je Hrvatska bila na 76. mjestu. Radi se generalno o stagnaciji, dok bi efektivni podaci za 2017. pokazali blagi pozitivan trend, obzirom na neke zasad umjerenije reformske procese.

Unatoč blagim pomacima koji su se u međuvremenu dogodili prema nekim indikatorima iz metodologije ekonomske slobode, teret nad poduzetničkom inicijativom je i dalje nerazmjerno visok. U svakom slučaju, potrebno je sagledati pluseve i minuse u rezultatima.

Prvih 10 čine Hong Kong (89,7%) i Singapur, Novi Zeland, Švicarska, Irska, Ujedinjena Kraljevina, Mauricijus, Gruzija, Australija i Estonija (79,5%). Sjedinjene Američke Države su na 11. mjestu, Njemačka na 23. (76,9%), Francuska 52., Rusija 100., Kina 112., a Brazil 137.

Hrvatska je među prvih 10 zemalja koje su 2000.-2017. postigle najveći rast ekonomske slobode. Prije Hrvatske na 10. mjestu su Rumunjska, Bugarska, Ruanda, Albanija, Cipar, Indonezija, Litva, Gvatemala i Malta. S druge strane, Sjedinjene Američke Države su u TOP 10, točnije na 3. mjestu prema razmjerno najvećem padu ekonomske slobode.

“Ljudi vode prosperitetnije, sretnije i zdravije živote tamo gdje su slobodni tražiti vlastite prilike i stvarati vlastite odabire”, poručuju Fred McMahon i Dr. Michael A. Walker, istraživači ekonomske slobode pri Fraser Institutu.

Izvješće Ekonomska sloboda svijeta za 2017. pripremili su James Gwartney sa Florida State University, Robert A. Lawson sa Southern Methodist University u Texasu i Joshua Hall sa West Virginia University. Podaci u izvješću Ekonomska sloboda svijeta se efektivno odnose na 2015. godinu te na 159 zemalja i teritorija. Prvi put metodologija pravno gleda na rodnu jednakost (tzv. Gender Disparity Index).

Fred McMahon ističe kako su niže rangirane zemlje obično “represivni režimi koji ograničavaju slobodu i prilike”. TOP 10 najniže rangiranih zemalja su Iran, Čad i Mjanmar, Sirija, Libija, Argentina, Alžir, Kongo, Srednjoafrička republika i Venezuela. Fraser Institut ističe kako neke despotske zemlje, kao što su Sjeverna Koreja i Kuba, nisu mogle biti rangirane zbog nedostatka podataka.

Ekonomska sloboda nije samo filozofski ideal o kojem se uči tijekom određenih studijskih programa ili se čuju slatke riječi od pojedinih političara. Ekonomska sloboda može se mjeriti.

Za Fraser Institute koncept ekonomske slobode znači osobni izbor, dobrovoljnu razmjenu na tržištu, slobodu pristupa tržišnom natjecanju i zaštitu vlasničkih prava. Pojedinci su slobodni samostalno odlučivati s kime će i kako trgovati i surađivati. Trebaju biti zaštićeni od bilo kakvog nasilja, krađe prijevare. Zato je važna uloga države u zaštiti vlasničkih prava. U tom smislu, Fraser Institute ističe kako kao ovaj indeks mjeri odnos institucija i javnih politika prema idealu ograničene uloge države.

Metodologija ekonomske slobode je vezana i uz dio indikatora konkurentnosti. Metodologija ekonomske slobode je uvelike statistički precizna, dok se indikatori konkurentnosti uvelike odnose na ocjene (1 – 7) koje daju ispitanici.

Ekonomska sloboda se mjeri od 1 do 10. Viša vrijednost znači više ekonomske slobode. Ekonomska sloboda Hrvatske bilježi blagi pozitivan trend, uz sljedeće rezultate u pojedinim segmentima metodologije ekonomske slobode:

Glavna područja ekonomske slobode Hrvatska 2015.

Veličina države 4,72 (47,2%)
Pravosudni sustav i vlasnička prava 7,63 (76,3%)
Stabilan novac 9,1 (91,0%)
Slobodna trgovina 10,0 (100,0%)
Regulacija kredita, rada i poslovanja

Izvor: Fraser Institute, 2017.

Neka pogoršanja

Premda je prema efektivnim podacima za 2014. zabilježen napredak Hrvatske u području regulacije tržišta rada zbog djelomične liberalizacije radnog zakonodavstva, podaci za 2015. govore u padu. Razloge treba tražiti u preprekama lakoći zapošljavanja i otpuštanja radnika i centraliziranim kolektivnim ugovorima koji su doveli do manjeg pada u području regulatorne politike. Zabilježeno je i blago povećana kontrola slobode kapitala.

Sidro ekonomske slobode

Hrvatska je postigla određene pomake u povećanju ekonomske slobode. Monetarna i financijska reforma su već uspostavile stabilnost i slobodu bankarskog sustava. Umjerena stopa inflacije jamči stabilnost novca. Bilo kakve promjene u monetarnoj politici mogle bi smanjiti razinu ekonomske slobode.

Ključni napredak Hrvatske

Ekonomska sloboda Hrvatske bilježi blagi pozitivan trend. Pogotovo se to odnosi na odličan skor prema slobodi trgovine. Zbog liberalizacijskih učinaka pristupanja Europskoj uniji Hrvatska ima slobodnu trgovinu prema unutarnjem tržištu, tj. provodi pravila u području 4 slobode (robe, usluge, kapital i radnici). Carinske prepreke su ukinute, a necarinske (administrativne) prepreke su u području trgovine i slobode pružanja usluga značajno snižene. Liberalizacija tržišta usluga i roba je potaknula rast gospodarstva kroz rast izvoza i pad cijena, odnosno rast osobne potrošnje. Proračunski prihodi od carina su niži (kako je se prema trećim zemljama primjenjuje zajednička carinska tarifa EU). Zabilježeno je i poboljšanje kod pokretanja poslovanja.

Također, zabilježena su poboljšanja u području kredita privatnom sektore te se poslovni sektor može više osloniti na policiju.

Ažuriranje podataka 2015-2017 i moguća perspektiva rasta ekonomske slobode

Obzirom da se podaci odnose za 2015., postavlja se pitanje kakav bi rezultat efektivno mogao biti 2017., odnosno u razdoblju 2018-2019., slijedom provedbe Nacionalnog programa reformi.

Zaključno

Ekonomska sloboda Hrvatske bilježi blagi pozitivan trend. To je prije svega posljedica liberalizacije unutarnjeg tržišta EU, odgovorne monetarne politike Hrvatske narodne banke (HNB) i liberaliziranog bankarskog sustava. U tom smislu, bilo kakvi (već viđeni) otpori prema Europskoj uniji, Hrvatskoj narodnoj banci i bankama značili bi pritisak na ekonomske slobode i šanse za dugoročni prosperitet Hrvatske.

Podaci su efektivno za 2015. U slučaju real-time podataka Hrvatska bi u odnosu na sebe zabilježila rast ekonomske slobode (dok ranking ovisi i o drugim zemljama).

Fiskalna konsolidacija, porezna reforma i regulatorna reforma su ključna područja javnih politika u kojima je Hrvatska počela provoditi reforme u smjeru barem umjerenog dugoročnog povećanja ekonomske slobode. Reforme su bile dugo odgađane zbog nedostatka imuniteta na vrlo rasprostranjene OTPORNIKe slobodi i prosperitetu.

Ključ povećanja ekonomske slobode je da se poduzetnička inicijativa rastereti od prekomjerne birokracije, regulacije i poreza. Više novca i vremena poduzetnička inicijativa treba za rad i stvaranje vrijednosti. Precizna metodologija mjerenja ekonomske slobode mnogo govori što su prioriteti javnih politika. Ekonomska sloboda Hrvatske bilježi blagi pozitivan trend, što je znak početka određenih reformi, piše Hinšt na službenoj stranici Centra.

You may also like

0 comments