Ekonomistica usporedila učinak virusa s učinkom bombardiranja Srbije

Vedrana Pribičević
Ekonomistica Vedrana Pribičević sa Zagrebačke škole za ekonomiju i menadžment komentirala je utjecaj koronavirusa na hrvatsko gospodarstvo.

Podsjetila je da je “Italija 2018. godine postala najveći trgovinski partner RH i 15% hrvatskog izvoza otpada na tu zemlju”. “Kako je udio izvoza u BDP-u Hrvatske zadnjih 10 godina rastao, tako je naš BDP postao sve više osjetljiv na promjene izvoza”, kaže Pribičević.

Taj model rasta se zove rast upogonjen izvozom (export led growth), što znači da se struktura ekonomije promijenila. Veći udio izvoza znači da rast izvoza može više utjecati na ekonomski rast, objašnjava Pribičević. “No efekt je i obratan i naglo smanjenje izvoza uslijed nekog egzogenog događaja imat će vrlo brzo rezultat – pad BDP-a sa skoro nula vremenskog odmaka”, upozorava Pribičević.

“Dakle, model rasta kojim sada Hrvatska raste – na zdravijim temeljima – zapravo je čini osjetljivijom na promjene izvoza nego što je bila prije 10-15 godina”, zaključuje.

Kada je riječ o turizmu koji ima između 18 i 20 posto udjela u hrvatskom BDP-u, Pribičević aktualnu situaciju s koronavirusom uspoređuje s efektima koje je NATO-ovo bombardiranje Srbije imalo na turizam u Hrvatskoj.

“Tu od pomoći može biti rad Marine Tkalec i Ivana Žilića iz 2017. koji se baš time bavi. U njemu se navodi da se broj turista, većinom stranaca, u Hrvatskoj tada smanjio za 725 tisuća, a broj noćenja za 4 milijuna i 700 tisuća u odnosu na prošlu godinu”, kaže Pribičević.

“Da stvar bude gora, efekt se nije smanjio što je destinacija bila dalje od Kosova (Dubrovnik je, primjerice, bliže Kosovu od Umaga), nego je efekt bio uniforman. To znači da turiste ne tjera blizina konflikta, nego percepcija”, ističe.

Komentirala je i što to znači za aktualnu situaciju u Hrvatskoj. “Slučajevi u Zagrebu će otjerati turiste na moru, čak i ako u Dalmaciji ne bude niti jedan slučaj zaraze. Podsjećam, Hrvatska je 1999. godine imala recesiju. Bilo je i drugih faktora koji su tome tada doprinijeli, ali pad broja turista sigurno nije pomogao”, zaključila je Pribičević za Index.

Rast globalne trgovine uslugama oslabio je početkom 2020. godine jer je epidemija koronavirusa utjecala na globalno gospodarstvo, posebice na zračna putovanja i kontejnerski prijevoz tereta, priopćila je u srijedu Svjetska trgovinska organizacija (WTO).

Pokazatelj trgovine uslugama pao je na 96,8 bodova s 98,4 boda, zabilježenih u rujnu prošle godine. Rezultati niži od 100 ukazuju na rast trgovine ispod prosječnog trenda.

WTO napominje da nova brojka ne obuhvaća u potpunosti gospodarski utjecaj novog koronavirusa te da bi indeks u idućim mjesecima mogao dodatno pasti.

Najveći pad zabilježen je u prijevozu putnika i kontejnerskom prijevozu tereta, a slabiji su od prosječnog trenda i sektori financijskih i IT usluga. U građevinskom sektoru kretanja su više-manje nepromijenjena.

Rast svjetske trgovine uslugama kontinuirano je padao tijekom 2019. godine, sa 4,7 posto u prvom tromjesečju na 2,8 posto u trećem tromjesečju, navodi WTO.

U razdoblju od srpnja do rujna globalna robna trgovina pala je 0,2 posto na godišnjoj razini, priopćio je WTO u veljači.

WTO-ov barometar trgovine uslugama sastavljen je od podataka o indeksima menadžera nabave, financijskim transakcijama, informatičkim uslugama, putničkim letovima, kontejnerskom prijevozu i građevinskim dozvolama. Cilj mu je identificirati promjene u trendu i mjeriti zamah u rastu globalne trgovine, a ne pružati konkretne kratkoročne prognoze.

You may also like