[vc_row][vc_column width=”1/3″]Vodeći ekonomisti iz Francuske i Njemačke apeliraju na uvođenje novih fiskalnih pravila za eurozonu i na uspostavu neovisnog regulatora kako bi zona primjene zajedničke europske valute bila otpornija na krize u budućnosti.[/vc_column][vc_column width=”2/3″]U dokumentu na 33 stranice ekonomisti su u srijedu upozorili da zona primjene zajedničke europske valute, premda konačno doživljava robusni oporavak… nakon gotovo 10 godina stagnacije, ostaje i dalje krhka.
Njemačka i Francuska trenutno pokušavaju ubrizgati novi zamah posustalim nastojanjima u EU na planu reformi. A nacrt reformi kojeg su sastavili ekonomisti ima za cilj pomiriti njemačke zahtjeve za većom fiskalnom disciplinom s francuskim insistiranjem na većoj podjeli rizika. [/vc_column][/vc_row] Dokument pod nazivom “Pomiriti podjelu rizika s tržišnom disciplinom: konstruktivan pristup reformi eurozone” kao autori potpisuju vodeći ekonomisti s instituta kao što su Bruegel, Ifo i DIW, te Sciences Po – Pariški institut za političke studije.
Unatoč nastavku oporavka u gospodarstvu, argument za reformu ustroja eurozone je snažan, ustvrdili su ekonomisti, pozivajući na promjene u fiskalnom i financijskom upravljanju u eurozoni.
Fiskalna pravila u sklopu Pakta o stabilnosti i rastu EU-a, ponajprije ona da zemljama članicama nije dopušten proračunski deficit veći od tri posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), nisu dobro funkcionirala, napisali su ekonomisti.
“Prekomjerni javni dugovi akumulirani su zbog bankarske krize i velike recesije iz 2008., ali i zato što su zemlje članice ili zanemarivale europska fiskalna pravila ili pravila nisu bila dovoljno stroga u dobrim vremenima”.
Slabo funkcioniranje sadašnjih fiskalnih pravila pripisuje se kako tome kako su osmišljena, tako i načinu na koji su nadgledana i provođena, smatraju ekonomisti.
Fiskalna pravila, kažu, trebala bi biti što je moguće transparentnija i jednostavnija.
Nadgledanje bi, kako sugeriraju, trebalo biti i na nacionalnoj razini – pomoću neovisnog nacionalnog fiskalnog vijeća – i pod nadzorom fiskalnog regulatora u eurozoni. A provedba se ne bi smjela oslanjati isključivo na prijetnje kaznama koje vjerojatno neće biti uvjerljive, napisali su dalje ekonomisti.
“Izvukli smo pouku iz krize u eurozoni, ustvrdivši kako nije bilo dovoljno solidarnosti ali ni odgovornosti prije krize”, izjavio je za AFP jedan od autora, profesor s Pariškog instituta za političke studije Philippe Martin. (Agencije)
