Četiri zemlje koje se nalaze na balkanskoj migrantskoj ruti mogu odmah omogućiti privremeni smještaj za ukupno 12 tisuća izbjeglica, od kojih je Hrvatska spremna osigurati dvije tisuće, objavila je u četvratak navečer Europska komisija.
Komisija je objavila priopćenje nakon prve video-konferencije osoba za kontakt za razmjenu informacija o izbjeglicama. Sve zemlje s balkanske rute koje su u nedjelju sudjelovale na summitu u Bruxellesu dogovorile su se da će imenovati osobe za kontakt koje će na dnevnoj osnovi razmjenjivati informacije o kretanju izbjeglica i upravljanju migrantskim valom. Jedna od najvažnijih odluka nedjeljnog summita je obećanje država sudionica da će do kraja godine izgraditi kapacitete za privremeni smještaj za 50 tisuća ljudi u Grčkoj i još 50 tisuća u ostalim zemljama duž te rute.
Prema priopćenju Komisije, četiri zemlje s rute obavijestile su da mogu odmah staviti na raspolaganje kapacitete za privremeni smještaj za ukupno 12 tisuća ljudi – od toga Hrvatska dvije tisuće, Austrija pet tisuća, Srbija tri tisuće i Slovenija tri tisuće. Grčka je izvijestila o svojim planovima za osiguranje 50 tisuća mjesta do kraja godine, od čega 20 tisuća u udomiteljskim obiteljima kroz subvencije za stanovanje u suradnju s UNHCR-om.
Prihvatni centri u Grčkoj različiti su od prihvatiliša u ostalim zemljama. U Grčkoj će ljudi biti privremeno smješteni dok čekaju da im se riješi zahtjev za azil, kao i za one kojima je zahtjev riješen a koji će čekati na relokaciju u neku drugu zemlju članicu EU-a, ako je zahtjev pozitivno riješen, dok će oni koji ne dobiju azil tamo čekati na povratak u svoje zemlje. S druge strane, prihvatni centri u ostalim zemljama na toj ruti služit će samo tome da se ljudima osigura privremeni smještaj kako ne bi spavali na kiši i hladnoći dok čekaju transport za dalje.
Komisija je izvijestila da su zemlje članice do sada najavile slanje ukupno 183 policajca u Sloveniju, od ukupno 400 koliko je zatraženo. Do sada je njih 30 već raspoređeno. Komisija dodaje da je Frontex na video-konferenciji izvijestio da je poslao pisma nacionalnim koordinartorima u Grčkoj, Bugarskoj, Mađarskoj i Hrvatskoj te ministrima unutarnjih poslova Hrvatske i Grčke, a u vezi s operacijom Posejdon u Sredozemlju i s odlukom o slanju Frontexa na bugarsko-tursku granicu, hrvatsko-srbijansku te u Grčku.
U tim pismima Frontex je iznio kako zamišlja svoju potporu i sada traži odgovor i suglasnost od nacionalnih vlasti. Komisija je također izvijestila o svojim razgovorima s međunarodnim financijskim institucijama kako bi istražila mogućnosti za financiranje smještajnih kapaciteta duž balkanske rute. U priopćenju se kaže da je Razvojna banka Vijeća Europe najbolja institucija jer ona može djelovati unutar i izvan Europske unije, može davati bespovratnu pomoć umjesto zajmova i ima posebni fond za migrante i izbjeglice.
Na video-konferenciji razgovaralo se i o komunikacijskim aktivnostima s ciljem da se tražiteljima azila pruži dovoljno informacija o pravilima za registraciju i identifikaciju te o mogućnostima za relokaciju. Tim pristupom želi se potaknuti tražitelje azila da ne putuju nelegalno po Europi, fizički se iscrpljuju i izlažu beskrupoloznim krijumčarima. Sljedeća video-konferencija održat će se u srijedu, 4. studenoga.
