Europsko gospodarstvo raste umjerenim tempom, poduprto ponajprije osobnom potrošnjom, i taj bi se trend trebao nastaviti, procjenjuje Europska komisija u četvrtak u zimskim ekonomskim prognozama, upozoravajući ipak na nove izazove, uključujući Kinu i slabu globalnu trgovinu.
Za EU28 u cjelini EK prognozira ravnomjeran rast realnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u ovoj godini, od 1,9 posto. U 2017. trebao bi blago ubrzati, na 2,0 posto. U 19-članoj eurozoni gospodarstvo bi ove godine trebalo porasti 1,7 posto, a u idućoj 1,9 posto. Time je EK za 0,1 postotni bod snizila procjene rasta za EU i eurozonu za 2016. godinu, objavljene prošle jeseni. Za 2017. prognoza za EU također je snižena za 0,1 postotni bod, dok je ona za eurozonu potvrđena.
Među povoljnim čimbenicima za rast u EK izdvajaju niske cijene nafte, povoljne uvjete financiranja i niski tečaj eura. Upozoravaju ipak na rizike povezane sa slabijim rastom u Kini i u ostalim tržišnim gospodarstvima u nastajanju, te sa slabom globalnom trgovinom i geopolitičkom neizvjesnošću. “U Europi se oporavak nastavlja, uz stope rasta više-manje u skladu s jesenjim gospodarskim prognozama. Moramo ipak ostati na oprezu. Umjeren rast u Europi suočen je sa sve izraženijim nepovoljnim čimbenicima, od sporijeg rasta u Kini do slabe globalne trgovine i geopolitičkih napetosti u europskom susjedstvu”, zaključio je u izvješću Valdis Dombrovskis, potpredsjednik EK nadležan za euro i socijalni dijalog.
Osobna potrošnja trebala bi ostati glavni pokretač rasta u ovoj i idućoj godini, uz podršku poboljšanog stanja na tržištu rada i rasta realnih raspoloživih dohodaka. Poboljšanje se očekuje i na području ulaganja, zahvaljujući pojačanoj potražnji, poboljšanim profitnim maržama, povoljnim uvjetima financiranja i postupnom slabljenju pritisaka na razduživanje, smatraju u Komisiji.
U Komisiji tako očekuju daljnji umjeren rast zaposlenosti i pad stopa nezaposlenosti, iako nešto sporiji nego u prošloj godini. Na razini EU stopa nezaposlenosti trebala bi kliznuti s prošlogodišnjih 11 posto na 10,5 posto u ovoj godini, te na 10,2 posto u 2017. U eurozoni bi trebala pasti s 9,5 posto u 2015. na 9,0 posto u 2016., te na 8,7 posto u idućoj godini. Konstatiraju također da kontinuirani pad cijena nafte privremeno prigušuje inflaciju pa očekuju da će se u prvoj polovini zadržati vrlo slab rast potrošačkih cijena, koji bi u drugoj polovini godini trebao ubrzati kada počnu slabiti učinci oštrog pada cijena nafte. Za ovu godinu prognoziraju inflaciju od samo 0,5 posto, dijelom i zbog prigušenog rasta plaća.
Među čimbenicima gospodarskog rasta izdvajaju i očekivano ubrzanje izvoza eurozone u ovoj godini, nakon posustajanja u drugoj polovini 2015. Kao razlog izdvajaju slabljenje eura u proteklom razdoblju, niže troškove rada i postupno povećanje inozemne potražnje. Upozoravaju ipak na pogoršanje svjetskih gospodarskih prognoza, procjenjujući da je svjetsko gospodarstvo prošle godine raslo najslabije od 2009.
Stoga su ekonomske prognoze po njima i dalje obilježene visokom razinom neizvjesnosti i općenito sve izraženijim rizicima, uključujući moguće daljnje povećanje kamatnih stopa u SAD-u i posljedične poremećaje na financijskim tržištima odnosno probleme u ranjivim gospodarstvima u nastajanju. “Ove zime europsko gospodarstvo uspješno se nosi s novim izazovima, poduprto jeftinom naftom, tečajem eura i niskim kamatnim stopama. No, slabo globalno okruženje predstavlja rizik”, konstatirao je u izvješću povjerenik EU za ekonomske i financijske poslove, poreze i carine Pierre Moscovici.
