Gospodarski oporavak u eurozoni i Europskoj uniji broji treću godinu i trebao bi se nastaviti skromnim tempom u 2016. unatoč izazovnijim uvjetima u globalnom gospodarstvu, prognozira Europska komisija u jesenjim gospodarskim prognozama, objavljenima u četvrtak.
Za 28 zemalja članica EU-a u ovoj se godini očekuje rast realnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 1,9 posto, u 2016. od 2,0 posto, a u 2017. od 2,1 posto. U 19-članoj eurozoni realni BDP trebao bi porasti za 1,6 posto u 2015., a u 2016. i 2017. godini blago ubrzati na 1,8 odnosno 1,9 posto. Komisija je time blago povisila procjenu rasta EU i eurozone u ovoj godini, za 0,1 postotni bod. Procjena za 2016. blago je pak snižena za po 0,1 postotni bod,
Za Hrvatsku se za 2015. prognozira rast od 1,1 posto, koji bi sljedeće godine trebao ubrzati na 1,4 posto, a 2017. godine na 1,7 posto, objavila je EK u najnovijim prognozama. U kontekstu pada cijena nafte, popustljive monetarne politike i relativno slabe vanjske vrijednosti eura gospodarski je oporavak u ovoj godini u EU i eurozoni bio otporan i raširen među zemljama članicama, ali je i dalje spor, konstatiraju u Bruxellesu.
Upozoravaju pritom da “utjecaj pozitivnih čimbenika blijedi a javljaju se novi izazovi, poput usporavanja gospodarstava u nastajanju i globalne trgovine, kao i tvrdokorne geopolitičke napetosti”. “U 2016. i 2017. godini tempo rasta trebao bi odolijevati tim izazovima, uz podršku drugih čimbenika kao što su poboljšano zapošljavanje kao potpora stvarnom raspoloživom dohotku, te povoljniji uvjeti kreditiranja, napredak u financijskom razduživanja i veće investicije”, procjenjuju u Komisiji, uz napomenu da će u pojedinim zemljama dodatnu podršku rastu pružiti i pozitivni učinci strukturnih reformi. “Današnje gospodarske prognoze pokazuju da se u eurozoni nastavlja umjeren oporavak. Rast najvećim dijelom podupiru privremeni faktori kao što su niske cijene nafte, slabiji tečaj eura i labava politika Europske središnje banke. Održavanje i jačanje oporavka nalaže da se ti povoljni čimbenici iskoriste za odgovorno vođenje javnih financija, poticanje ulaganja i provedbu strukturnih reformi kako bi se povećala konkurentnost. To je posebno važno u kontekstu usporavanja globalnog gospodarstva, nastavljene napetosti u susjedstvu i potrebu da se odlučno i zajednički rješava izbjeglička kriza”, kazao je Valdis Dombrovskis, potpredsjednik EK za euro i socijalni dijalog.
U prvoj procjeni utjecaja priljeva velikog broja tražitelja azila na gospodarstvo EU koja se temelji na stanju do trećeg tromjesečja ove godine, Komisija ističe da bi u kratkom roku dodatna državna izdvajanja mogla povećati BDP dok se srednjoročno dodatni pozitivni učinak na rast očekuje od povećanja ponude radnika, uz pretpostavku uvođenja mjera za lakši pristup tržištu rada.
Za EU u cjelini taj bi utjecaj trebao biti malen a izrazitiji je u pojedinim zemljama članicama, drže u Komisiji.
Pomoćnik ministra financija i glavni državni rizničar Miljenko Fičor izjavio je u četvrtak da se proračunski deficit kreće u skladu s planom, te da bi na kraju godine mogao biti manji od očekivanoga. S 31. listopada deficit je 7,9 milijardi kuna što je 61,7 posto od planiranoga i ako se tako nastavi u sljedeća dva mjeseca na prihodnoj i rashodnoj strani, a nema razloga da tako ne bude, na kraju godine će biti daleko manji od planiranoga, rekao je Fičor novinarima na Danima osiguranja koji su danas počeli u Opatiji. “Ako od deficita odbijemo kamatu koju smo u prvih deset mjeseci platili 9,3 milijarde kuna, mi smo u primarnom suficitu”, kazao je Fičor dodavši da “će se možda novi ili novi-stari državni rizničar nakon četiri godine mandata pohvaliti da smo u pravom suficitu”.
Govoreći na skupu o obvezama državnog proračuna, Fičor je kazao da je nakon četiri godine mandata najzadovoljniji što se više ne ponavlja da država ne plaća svoje obveze. Rekao je da državna riznica ispunjava svakodnevne obveze i da se u četiri godine nije dogodilo da neka obveza ne bude ispunjena u roku. Za proračunske korisnike, kao što su umirovljenici, branitelji ili nezaposleni, svaki mjesec se objavljuje plan isplata njihovih naknada te se nije dogodilo da te obveze nisu isplaćene prema planu, kaže Fičor. Dodaje kako je bilo uobičajeno da se desetog u mjesecu, kada se isplaćuju mirovine, koriste krediti banaka za nedostajući iznos. Pritom naglašava da se od veljače ove godine za premošćivanje više ne koriste bankarski krediti.
