ECB: Euro na najnižoj razini prema jenu, njemačka srezala prognoze rasta

Euro se u petak na međunarodnim deviznim tržištima zadržao blizu najnižih razina u tri godine prema jenu, a oslabio je nakon što Europska središnja banka (ECB) nije poboljšala dugoročne projekcije, povećavajući tako izglede za daljnje ublažavanje monetarne politike u eurozoni.

Euro je u četvrtak nakon tiskovne konferencija ECB-a skliznuo na 121,065 jena, najnižu razinu od travnja 2013. godine. U petak se, pak, njime trgovalo po 108,73 jena, što znači da je skliznuo blagih 0,1 posto u usporedbi sa završetkom trgovanja dan ranije.

Američka valuta skliznula je na najnižu razinu u dva tjedna prema jenu od 108,5 jena, no ostala je više-manje nepromijenjena prema euru kojim se tako trgovalo po 1,11535 dolara. U fokusu su bile poruke ECB-a koji je ustvrdio da se oporavak u gospodarstvu eurozone nastavlja, premda prigušenim tempom, pa će mu predstojeće mjere pružiti dodatnu podršku. “Glavna nam je poruka… s jučerašnje tiskovne konferencije činjenica da čelnik ECB-a Mario Draghi nije isključio opciju daljnjih monetarnih poticaja u budućnosti”, kazao je Derek Halpenny, valutni analitičar u banci Bank of Tokyo-Mitsubishi.

Dolar je oslabio prema većini valuta zbog opreza ulagača uoči novog izvješća s američkog tržišta rada koje će pozorno iščitavati kako bi pokušali odgonetnuti je li povećanje kamatnih stopa u lipnju ili srpnju izvedivo u SAD-u. Prema očekivanjima tržišta izvješće o zaposlenosti trebalo bi pokazati novootvorenih 164 tisuće radnih mjesta u svibnju, približno isto kao i u prethodnom mjesecu.

Jenu je pak posljednjih dana podršku pružao status valute-utočišta u nestabilnim vremenima za gospodarstvo zbog prigušene sklonosti ulagača poduzimanju rizika, ponajprije zbog predstojećeg britanskog referenduma o članstvu u EU zakazanom za 23. lipnja.

Njemačka i francuska središnja banka snizile su u petak procjene rasta dva najveća gospodarstva eurozone u ovoj odnosno idućoj godini. ukazujući na slabije međunarodno okruženje. U Bundesbanku procjenjuju da će njemačko gospodarstvo ove godine porasti 1,7 posto, te 1,4 posto u 2017. Time su za 0,1 postotni bod snizili procjenu za ovu godinu dok je ona za 2017. potvrđena.

Guverner Jens Weidmann naglasio je ipak da njemačko gospodarstvo stoji na “relativno čvrstim” temeljima. Izvoz koji je dugo bio temelj njemačkog gospodarstva pruža tek “ograničenu” potporu, ali bi idućih godina “trebao ojačati”, predviđa Weidmann.

Nova prognoza središnje banke u skladu je s vladinom a nešto je optimističnija od one Međunarodnog monetarnog fonda koji za ovu godinu predviđa rast aktivnosti za 1,5 posto. Njemački ekonomski instituti također su suzdržaniji i u ovoj godini očekuju rast od 1,6 posto. Za inflaciju u Bundesbanku očekuju da će u ovoj godini ostati prigušena i iznositi samo 0,2 posto. U 2017. trebala bi ubrzati na 1,5 posto, te na 1,7 posto u 2018.

Odvojeno je francuska središnja banka ponovila danas da u ovoj godini očekuje rast aktivnosti u matičnom gospodarstvu za 1,4 posto, a snizila je prognozu za 2017. s 1,6 na 1,5 posto. Prvotno procijenjena stopa rasta za iduću godinu mogla bi se postići 2018. godine, navodi banka u priopćenju.

Napominju da je međunarodno okruženje postalo “manje povoljno” za francuski rast a kao negativan faktor izdvajaju i očekivanja viših cijena nafte. Očekuje se da će ograničen rast dovesti do jednako ograničenog povećanja broja radnih mjesta, pa bi se zaposlenost ove godine trebala povećati za 0,7 posto, te za 0,6 posto u 2017. Stopa nezaposlenosti trebala bi kliznuti s 10,3 posto u 2015. na 10,1 posto u ovoj godini. Nižu razinu od 10 posto trebala bi zabilježiti tek 2018. godine, predviđaju u francuskoj središnjoj banci.

Ujedno pozivaju vladu da kontrolira deficit u cilju smanjenja duga koji iznosi 96 posto BDP-a. Hollandeova vlada obećala je da će smanjiti proračunski manjak na 3,3 posto u ovoj godini, te na 2,7 posto u 2017.

You may also like