DZS: Deflacijski pritisci u Hrvatskoj i dalje jaki

U Hrvatskoj su u listopadu potrošačke cijene pale za 0,9 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, najviše od siječnja, što je ponajviše posljedica oštrog pada cijena goriva, pokazuje izvješće Državnog zavoda za statistiku (DZS).

U ponedjeljak objavljeni podaci DZS-a ukazuju na nastavak deflacijskih pritisaka, s obzirom da potrošačke cijene stagniraju ili padaju već gotovo dvije godine. U listopadu je pad cijena na godišnjoj razini produbljen, s obzirom da su mjesec dana prije skliznule za 0,8 posto. Pad od 0,9 posto ujedno je i najveći od siječnja, kada su cijene također skliznule 0,9 posto. “U listopadu je godišnja inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena zabilježila pad od 0,9 posto, što je četvrti mjesec zaredom kako se bilježe negativne stope inflacije na godišnjoj razini”, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.

U listopadu su na godišnjoj razini najviše pale cijene prijevoza, 8,9 posto, pri čemu su cijene goriva za prijevozna sredstva potonule 14,4 posto. Znatnije su, 1,1 posto, pale i cijene rekreacije te kulture, a slijedile su, s padom za 1 posto, cijene obrazovanja. Cijene stanovanja, vode, električne energije i plina pale su u listopadu na godišnjoj razini 0,7 posto, dok su cijene komunikacije skliznule 0,3 posto. Cijene pokućstva i opreme za kućanstvo ostale su na godišnjoj razini nepromijenjene, dok su najviše, za 2,4 posto, porasle cijene zdravlja. S rastom od 1,8 posto slijede cijene alkoholnih pića i duhana, dok su cijene odjeće i obuće porasle 1,1, a cijene restorana i hotela 0,9 posto. Cijene prehrane i bezalkoholnih pića porasle su na godišnjoj razini 0,7, a cijene ostalih dobara i usluga 0,6 posto.

I dok su na godišnjoj razini pale, na mjesečnoj su razini u listopadu cijene porasle 0,1 posto. “U listopadu su najviše porasle cijene odjeće i obuće, koje su zbog novih kolekcija u prosjeku više za 6,6 posto u odnosu na prethodni mjesec. Pozitivan doprinos mjesečnom rastu inflacije došao je i od blago viših cijena u kategoriji pokućstva, opreme za kućanstvo i redovito održavanje kućanstva, gdje je zabilježen prosječan rast cijena od 0,8 posto u odnosu na rujan”, kažu analitičari RBA. Većina domaćih makroekonomista u ovoj godini očekuje blagi pad potrošačkih cijena. “Do kraja godine očekujemo nastavak trenda deflacijskih pritisaka prvenstveno uzrokovanih uvezenim učincima uslijed nižih cijena energenata na inozemnim tržištima. Podrška nižim potrošačkim cijenama pristizat će i od razmjerno slabe domaće potražnje”, zaključuju analitičari RBA. U prvih deset mjeseci ove godine potrošačke su cijene bile 0,4 posto niže u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što upućuje na nastavak deflacije. Lani su, naime, potrošačke cijene pale za 0,2 posto u odnosu na 2013., pa će 2014. ostati zapamćena kao prva deflacijska godina u povijesti zemlje.

You may also like