Državni zavod za statistiku objavio je u petak da je deficit konsolidirane opće države za 2015. iznosio 11,03 milijarde kuna, odnosno 3,3 posto BDP-a, što je nešto više u odnosu na prethodno objavljene podatke, prema kojima je deficit bio 10,7 milijardi kuna ili 3,2 posto BDP-a.
U odnosu na prethodno, travanjsko izvješće, DZS je revidirao i podatke o konsolidiranom javnom dugu, koji je na kraju 2015. iznosio 289,58 milijardi kuna ili 86,7 posto BDP-a. U odnosu na ranije podatke, razina javnog duga iz danas objavljenog izvješća je niža za otprilike 85 milijuna kuna, a njegov je udio u BDP ostao na istoj razini.
DZS Izvješće o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države u Republici Hrvatskoj objavljuje i predaje Europskoj komisiji, odnosno europskom statističkom uredu Eurostatu dva puta godišnje, u travnju i listopadu, a na njemu se temelji fiskalni nadzor Europske komisije kojim se utvrđuje zadovoljavaju li pojedine članice Europske unije kriterije iz Maastrichta – udio proračunskog deficita opće države u BDP-u manji od 3 posto te konsolidirani dug opće države na razini do 60 posto BDP-a.
Izmjene u iznosu deficita konsolidirane opće države u odnosu na podatke iz travnja za 321 milijun kuna, pojašnjavaju iz DZS-a, proizlazi najvećim dijelom iz revizije bruto investicija u fiksni kapital te uključivanja finalnih podataka za velike jedinice sektora opće države.
Podsjećaju i da je veliki utjecaj na iznos deficita u 2015. imao znatan pad proračunskog manjka u odnosu na planirani s 12,5 na 8,8 milijardi kuna. Istodobno, deficit je uvećan za 1,26 milijardi kuna uslijed statističkog tretmana transfera socijalnih doprinosa iz II. u I. mirovinski stup, jer se ta transakcija ne priznaje kao prihod u trenutku primitka. Također, preuzimanje duga Imunološkog zavoda, HŽ Carga i HŽ Putničkog prijevoza utjecalo je na povećanje deficita u iznosu od 992 milijuna kuna, a i u obuhvat opće države lani je uključen HAKOM te je imovina Bina Istre reklasificirana u državnu imovinu.
Ipak, ostaje činjenica da 2015. Hrvatska prvi put bilježi primarni suficit opće države, koji je također minimalno revidiran u odnosu na travanj te sada iznosi 897 milijuna kuna ili 0,3 posto, naprema 1,2 milijarde kuna ili 0,36 posto BDP-a iz travanjskog izvješća.
Iz DZS-a podsjećaju i da je dug opće države lani rastao za 5,4 milijarde kuna ili 1,9 posto prema prethodnoj godini, kao i da je to 2,5 puta manji rast u odnosu na rast iz 2014. te najmanja stopa rasta od početka bilježenja EDP duga prema metodologiji ESA 2010.
Eurostat: RH po udjelu manjka uz bok Francuskoj, po javnom dugu kao Austrija
Hrvatski proračunski manjak u 2015. godini od 3,3 posto BDP-a gotovo je izjednačen s najvišom dopuštenom razinom u Europskoj uniji, a među zemljama EU svrstala se uz bok Francuskoj, pokazuju u petak objavljeni podaci europskog statističkog ureda.
Eurostatovo konačno izvješće za 2015. godinu pokazuje da je po udjelu proračunskog manjka u BDP-u Hrvatska u skupini zemalja u kojima je manjak “bio izjednačen s tri posto BDP-a”, najvišom dopuštenom razinom u EU, ili je premašio taj plafon. Iz Hrvatske u toj skupini slijede Francuska, s udjelom manjka od 3,5 posto te Velika Britanija, sa 4,3 posto i Portugal sa 4,4 posto.
Daleko najveći udjel proračunskog manjka među zemljama EU zabilježila je prošle godine Grčka, od 7,5 posto. Na drugom je mjestu Španjolska s 5,1 posto.
Najniži udjel manjka bilježile su Litva, od 0,2 posto, Češka, od 0,6 posto, Rumunjska, od 0,8 posto, i Austrija, od jedan posto BDP-a.
Najveći je udjel proračunskog viška u BDP-u u 2015., prema podacima Eurostata, zabilježio Luksemburg, od 1,6 posto. Slijede Njemačka s 0,7 posto, Švedska s 0,2 posto i Estonija od 0,1 posto.
Na razini EU prošle je godine zabilježen manjak od 2,4 posto BDP-a te od 2,1 posto na razini eurozone, objavili su iz Eurostata, potvrdivši travanjsku procjenu.
Hrvatska se po javnom dugu iskazanom kao udjel u BDP-u od 86,7 posto u 2015. svrstala među ukupno 17 zemalja EU čiji je javni dug prekoračio najvišu dopuštenu razinu u EU od 60 posto.
Mjereno udjelom u BDP-u gotovo identičnu je razinu javnog duga u 2015., po podacima Eurostata, bilježila Austrija, od 85,5 posto. U toj skupini su još i Slovenija i Velika Britanija s 83,1 odnosno 89,1 posto.
Među zemljama EU najvišu je razinu javnog duga iskazanog udjelom u BDP-u bilježila Grčka, od 177,4 posto. Slijedi Italija sa 132,3 posto, Portugal sa 129 posto, Cipar sa 107,5 posto i Belgija sa 105,8 posto.
Daleko najnižu razinu javnog duga među članicama Unije u 2015. bilježila je Estonija, od 10,1 posto. Slijedi Luksemburg s 22,1 posto, Bugarska s 26 posto, Latvija s 36,3 posto i Rumunjska s 37,9 posto.
Eurostat je ujedno blago snizio procjenu javnog duga EU i eurozone u 2015., na 85 odnosno 90,4 posto na razini eurozone. U travnju procijenio je njegovu razinu u EU na 85,2 posto, te na 90,7 posto u eurozoni.
U prvoj polovini 2016. RH po prvi put u 17 godina smanjila dug
Hrvatska narodna banka (HNB) je, pak, početkom listopada objavila kako javni dug opće države s kraja lipnja ove godine iznosi 285,7 milijardi kuna, što je 1,7 milijardi kuna ili 0,6 posto manje nego krajem lipnja prošle godine, a u odnosu na kraj prošle godine smanjenje za 3,9 milijardi kuna ili 1,3 posto. Tako je i njegov udio u BDP-u smanjen sa 86,7 na 84,5 posto, što je prvi put u posljednjih 17 godina da je Hrvatska smanjila javni dug.
Podaci Ministarstva financija, pak, govore da je u prvom polugodištu 2016., prema nacionalnoj metodologiji, manjak proračuna konsolidirane opće države ostvaren u iznosu od 518 milijuna kuna ili 0,2 posto BDP-a, dok je proračunski deficit bio na razini 2,4 milijarde kuna ili 0,7 posto BDP-a. U prvoj polovini ove godine ostvaren je primarni višak od 3 milijarde kuna ili 0,9 posto BDP-a.
(Hina)
