U ECB-u navode nekoliko razloga njihova povećanja, a nakon 10-postotnog povećanja u godini ranije.
“Ti čimbenici uključuju povlačenje Velike Britanije iz EU-a (Brexit) i troškove povezane s ECB-ovim angažmanom u EBA-inom vođenju stres-testova za važne banke u 2018. godini,” navodi se dalje u priopćenju.
Odvojeno su iz ECB-a objavili da banke eurozone nastavljaju smanjivati nagomilane problematične dugove, koji su im ključna ostavština zadnje duboke dužničke krize koja je pogodila rast gospodarstva i dobit banaka.
Loši zajmovi u bankama za čiji je nadzor zadužen ECB smanjeni su na 721 milijardu eura na kraju prošle godine, sa 759 milijardi godinu dana ranije, pri čemu su Italija, Španjolska, Irska, Portugal i Grčka redom zabilježile napredak na tome planu, pokazali su podaci ECB-a.
Glavni prioritet ECB-a je rješavanje loših zajmova jer se zbog golemih iznosa takvih zajmova, od kojih su mnogi stari i desetak godina, banke suzdržavaju od kreditiranja realnog gospodarstva poništavajući poticaje koje ECB pokušava omogućiti putem ultra-popustljive monetarne politike.
Udio loših zajmova u eurozoni posljednjih je godina skliznuo ispod pet posto, no zadržao se iznad 10 posto u Italiji, Irskoji i Portugalu, dok je u slučaju Grčke bio u visini 45 posto.
Banke u Italiji krajem prošle godine godine imale su loše zajmove u vrijednosti 187 milijardi eura, koji su smanjeni u odnosu na njih 196 milijardi eura od prije tri mjeseca i u odnosu na 248 milijardi eura koliko su iznosili godinu dana ranije. Loši zajmovi u Italiji čine više od četvrtine ukupnog iznosa loših zajmova u eurozoni.
U Grčkoj je iznos loših zajmova istodobno smanjen na 101 milijardu eura, sa 106 milijardi unazad tri mjeseca, dok su u Španjolskoj oni smanjeni na 106 milijardi, sa 112 milijardi eura na kraju prošlogodišnjeg rujna, pokazali su ECB-ovi podaci.
0 comments