Dva koraka unatrag, jedan unaprijed

Zagreb – Državni zavod za statistiku (DZS) potvrdio je u petak svoju prvu procjenu da je bruto domaći proizvod (BDP) u četvrtom tromjesečju 2014. realno porastao za 0,3 posto u odnosu na isto razdoblje 2013. godine, dok je u cijeloj 2014. pao za 0,4 posto u odnosu na godinu prije.
Sezonski prilagođeni tromjesečni BDP u zadnjem prošlogodišnjem kvartalu u odnosu na prethodno tromjesečje porastao je 0,05 posto, a u odnosu na isto tromjesečje 2013. realno je veći za 0,4 posto. Današnjom objavom DZS je potvrdio svoj raniji podatak, objavljen prošloga petka, da je hrvatsko gospodarstvo provirilo iz recesije nakon 12 kvartala neprekidnog pada.

Prema podacima DZS-a, najveći negativni doprinos kretanju BDP-a u četvrtom tromjesečju došao je od bruto investicija u fiksni kapital, koje su na godišnjoj razini smanjene 3,7 posto. Osobna potrošnja je istodobno pala za 0,6 posto, a potrošnja države za 0,5 posto. Najveći pozitivan doprinos povećanju obujma bruto domaćeg proizvoda u četvrtom tromjesečju 2014. ostvaren je većim izvozom roba i usluga za 4,5 posto, dok je ukupni uvoz roba i usluga smanjen za 0,4 posto. Najveći doprinos rastu bruto dodane vrijednosti u četvrtom tromjesečju 2014. ostvaren je u djelatnosti prerađivačke industrije, koja je ostvarila stopu rasta od 5,2 posto. Istodobno, najveći negativni doprinos i dalje dolazi od građevinarstva, koje je u četvrtom tromjesečju palo za 4,9 posto.

U 2014. BDP je realno manji za 0,4 posto u odnosu na 2013. godinu, što je šesta godina zaredom s padom BDP-a. Pritom su izdaci za potrošnju kućanstava pali za 0,7 posto, izdaci za potrošnju države smanjeni su za 1,9 posto, dok je pad bruto investicija u fiksni kapital iznosio 4 posto. Izvoz roba i usluga porastao je za 6,3 posto, a uvoz roba i usluga povećan je za 3 posto. Na godišnjoj razini bruto dodana vrijednost (BDV) u 2014. u odnosu na 2013. realno je manja za 0,3 posto.

Najveći doprinos rastu BDV u 2014. dala je prerađivačka industrija s porastom od 3,3 posto, dok je najveći doprinos smanjenju obujma imalo graditeljstvo s padom od 6,7 posto.

Doprinos domaće potražnje ostvarenoj stopi realne promjene BDP-a bio je negativan (1,8 postotnih bodova), dok je doprinos neto inozemne potražnje bio pozitivan (1,4 postotnih bodova), navode iz DZS-a. “Iako je s podacima za posljednje tromjesečje Hrvatska statistički izašla iz recesije, preduvjeti za održiv oporavak i rast nažalost još uvijek nisu stvoreni. Stoga u 2015. u osnovnom scenariju očekujemo stagnaciju gospodarstva na vrlo niskim razinama”, ističu u današnjem komentaru analitičari Raiffeisenbank Austrije (RBA).

Naime, kako kažu, iako uočavaju pozitivne pomake u radnom zakonodavstvu i naznake poreznog rasterećenja dohodaka od rada, i dalje izostaju strukturne promjene koje bi jamčile trajno smanjenje i promjenu strukture javne potrošnje te povećanje učinkovitosti javnog sektora. “Bez tih reformi visoka razina neizvjesnosti usporava investicije poduzetnika i onemogućava povećanje poslovnih aktivnosti koje predstavljaju nužan preduvjet za stvaranje novih radnih mjesta i rast osobne potrošnje”, navode iz RBA.

You may also like

0 comments