Gornji dom ruskog parlamenta, Vijeće Federacije, jednoglasno je u srijedu odobrio zahtjev predsjednika Vladimira Putina da u Siriji razmjesti vojne snage, izjavio je predstojnik predsjednikova ureda Sergej Ivanov.
Čelnik Kremlja navodi da se odluka o korištenju ruske vojske u inozemstvu odnosi samo na ratno zrakoplovstvo, a ne na kopnene snage, prenosi RIA. Iako Kremlj u svom zahtjevu nije naveo na koju bi se zemlju ta odluka odnosila, Ivanov je nakon glasovanja rekao: “Radi se o Siriji”. Ivanov je također rekao da je Sirija zatražila od Rusije vojnu pomoć. Rusija trenutno pojačava svoju vojnu nazočnost u Siriji a Moskva čvrsto stoji iza režima sirijskog predsjednika Bašara al-Asada. Posljednji put kada je parlament odobrio Putinu slanje trupa u inozemstvo bilo je prošle godine prilikom aneksije ukrajinskog Krima. Kremlj je senatorima u Vijeću Federacije uputio zahtjev za “raspoređivanje vojnog kontigenta Ruske Federacije” izvan zemlje na temelju “opće priznatih načela i normi međunarodnog zakona”, izvijestio je AFP.
Glavni vojni cilj Rusije u Siriji je borba protiv terorizma i potpora snagama predsjednika Bašara al-Asada, izjavio je u srijedu glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov. “Glavni cilj nam je borba protiv terorizma i potpora legitimnim sirijskim vlastima u borbi protiv terorizma i ekstremizma”, odgovorio je Peskov na pitanje o tomu može li Rusija zajamčiti ograničavanje svojih zračnih napada na džihadiste IS-a. Peskov je odbio kazati je li Rusija već počela sa zračnim napadima u Siriji, a ruski dužnosnik upoznat s ovim pitanjem za Reuters je u srijedu rekao da je Rusija poslala svoje vojne stručnjake u nedavno osnovan centar u Bagdadu iz kojega će se koordinirati zračni napadi i aktivnosti kopnenih snaga u Siriji. Nije otkrio o kolikom je broju stručnjaka riječ. Rusko ministarstvo obrane objavilo je da se centar koristi za razmjenu informacija o potencijalnim zračnim napadima u Siriji.
SAD i Rusija vjerojatno još jednom u srijedu neće u Vijeću sigurnosti uspjeti uskladiti stajališta, jer dok Washington čvrsto stoji na stavu da sirijski predsjednik Bašar al-Asad treba sići s vlasti, Moskva drži da je on nezaobilazan čimbenik mirovnog procesa. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov predsjedat će sjednicom Vijeća o borbi “protiv terorističke prijetnje”, u prvom redu one IS-a u Iraku i Siriji. U Vijeću sigurnosti Moskva će predložiti “nacrt rezolucije o borbi protiv terorizma”, najavio je pomoćnik ruskog ministra vanjskih poslova Mihail Bogdanov. Antagonizam dviju sila mogao bi dovesti u pitanje rezultate u Vijeću. Moskva je najprije odlučila da na stol neće staviti rezoluciju već neobvezujuću izjavu, ali su Amerikanci odbili pregovarati i o tom tekstu.Rezolucija ili deklaracija, zasad izgleda nemoguće da će Moskva uspjeti uvjeriti zapadne i arapske partnere u tekst koji bi uključio potporu ili bilo kakvu suradnju s Bašarom al-Asadom.
Tome se jasno protivi francuski predsjednik Francois Hollande za kojeg je Asad “krvnik”, britanski ministar vanjskih poslova Philip Hammond na istu razinu stavlja “Asadov režim i brutalnost IS-a”, dok je šef španjolske diplomacije nešto umjereniji i smatra da prioritet treba dati pregovorima o prekidu vatre u Siriji gdje je jasno da “Bašar al-Asad ima nešto za reći”. Posljedica sirijskog sukoba, migracijska kriza koja je dovela u Europu stotine tisuća migranata i izbjeglica, posebice sirijskih, potom će biti tema drugog sastanka koji će se održati na marginama Opće skupštine UN-a.
Mađarski premijer Viktor Orban trebao bi ondje braniti svoje čvrsto stajalište dajući na znanje da priljev ne presušuje (515.000 osoba od siječnja) te da dobar dio prolazi kroz njegovu zemlju. Mađarska bi trebala predložiti UN-u uvođenje “svjetskih kvota” za podjelu izbjeglica koje “ne bi trebale biti jedino na teret Europe”, izjavio je u utorak šef mađarske diplomacije Peter Szijjarto u UN-u.
Francuska istražuje Bašara al-Asada zbog navodnih zločina protiv čovječnosti, priopćeno je iz ureda državnog tužitelja u srijedu, a pokretanje slučaja naglašava podjele između svjetskih sila u pogledu odnosa prema sirijskom čelniku. Istraga u kojoj se također istražuju tvrdnje o mučenju i otmici koje su počinile Asadove snage, pokrenuta je “na temelju indikacija primljenih od ministarstva vanjskih poslova” 10. rujna, rekao je dužnosnik iz tužiteljeva ureda.
Procjenjuje se da je 250.000 ljudi ubijeno u civilnom građanskom ratu između Asadovih snaga, pobunjeničkih skupina i militanata Islamske države, a 11 milijuna raseljeno. U dosjeu ministarstva nalazi se oko 55.000 fotografija koje je iz Sirije prokrijumčario bivši sirijski vojni dužnosnik, a one prikazuju 11. 000 navodnih žrtava Asadova režima, prema raznim medijskim izvješćima. Nadležnost francuskog suda da sudi odgovornima mogla bi ovisiti o identifikaciji francuskih državljana među žrtvama. No čak i u tom slučaju vjerojatnost da se suđenje održava u Francuskoj je mala.
