Dublinski sustav za traženje azila mora se reformirati

Europa mora “reformirati Dublinski sustav” koji uređuje provjeru zahtjeva za azil u Europi, istaknuli su njemački vicekancelar Sigmar Gabriel i ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier u kolumni objavljenoj u europskim medijima u četvrtak.

Stanje u kojemu “samo neke zemlje članice preuzimaju punu odgovornost neprihvatljivo je koliko i sustav koji teret raspoređuje uglavnom na zemlje na vanjskoj granici EU-a”, ocijenili su u toj kolumni objavljenoj u dnevnicima Figaro i Corriere della Sera, u kojoj su prenijeli deset njemačkih prijedloga za migracije. “Moramo, dakle, reformirati Dublinski sustav kakav je danas na snazi”, dodaju dvojica čelnika, smjerajući na europski propis po kojemu se zahtjevi za azil rješavaju u zemlji ulaska izbjeglice.

Berlin je već obustavio primjenu tog propisa, objavivši u utorak da tražitelje azila iz Sirije više neće vraćati na mjesto ulaska. Gabriel i Steinmeier se usto zauzimaju za uvođenje “obvezujućih i objektivnih mjerila za određivanje prihvatnih kvota svih zemalja članica ovisno o njihovim kapacitetima”. “Način na koji smo dosad reagirali ne odgovara ambicijama koje Europa treba imati”, istaknula su dvojica čelnika koji se zauzimaju za jedinstvenu “europsku politiku na polju azila”.

U ponedjeljak su se u Berlinu Francois Hollande i Angela Merkel zauzeli za “jedinstven” odgovor Europske unije na priljev migranata, kako se zemlje članice ne bi više morale same snalaziti pokušavajući riješiti to pitanje. Steinmeier i Gabriel su usto istaknuli potrebu “konkretne financijske pomoći” zemljama prvog prihvata, postizanja konsenzusa zemalja EU-a o tome “koje zemlje iz kojih dolaze izbjeglice smatramo sigurnima” i nužnost da “ponovni prihvat postane glavno pitanje u našim odnosima s matičnim zemljama” iz kojih dolaze izbjeglice.

Nakon potonuća mnogih brodova s izbjeglicama u Sredozemnome moru, pozivaju da se djeluje jer “Mediteran ne smije postati golemo groblje očajnih migranata”. “U pitanju je humanitarna baština Europe pa čak i samo naše europsko shvaćanje čovjeka”, upozorili su. Na srpsko-mađarskoj granici, na sjeveru Vojvodine, mađarska policija je tijekom srijede evidentirala gotovo 3.500 novih migranata, što je najveća brojka zabilježena ove godine u jednom danu, prenijeli su u četvrtak vojvođanski mediji.

Najviše migranata i izbjeglica koji uglavnom s Bliskog istoka bježe od sukoba i siromaštva otkriveno je na teritoriju pogranične županije Csongrad – gotovo 3.000, među kojima je 698 djece.  Najveći dio njih granicu je prešao koristeći se prugom koja spaja vojvođansko mjesto Horgoš i mađarsko Roeszke. Na tome mjestu nema bodljikave žice a ni mađarska policija, koje ima u veliko broju, ne sprječava njihov ulazak u zemlju.

Dio migranata međutim odustaje od toga prijelaza i pokušava preko ili ispod ograde neopaženo ući u Mađarsku, zbog straha od evidentiranja u prihvatnim centrima. Njihov je strah, kažu izbjegli građani Sirije, Iraka i Afganistana, da će u tome slučaju prigodom deportacije iz Njemačke ili Švedske, gdje žele ići, biti vraćeni u Mađarsku. Po prelasku u Mađarsku policija migrante smješta u prihvatne centre uz granicu, gdje se obavlja njihova evidencija, i njihov daljnji transport autobusima.

Prihvatni centar kod službenog graničnog prijelaza Horgoš- Roeszke u četvrtak je proširen za najmanje desetak velikih vojnih šatora u koje se smještaju migranti. Oni i dalje najčešće na sjever Vojvodine dolaze autobusima iz Beograda. Jedan od prihvatnih centara u vojvođanskom mjestu Kanjiža u četvrtak je posjetio pokrajinski tajnik za međuregionalnu suradnju i lokalnu samoupravu Branislav Bugarski. Poručio je da je Vojvodina najopterećenijim gradovima, Kanjiži i Subotici, već pomogla s oko 30 tona humanitarne pomoći kao i da će nastaviti aktivno pomagati. “Želimo da što prije, a posebno prije zime razradimo sustav pomoći, ali treba razmišljati o svim scenarijima”, kazao je on.

Predstavnici lokalne samouprave Kanjiža zatražili su od Bugarskog pomoć za ustroj bolje koordinacije svih razina vlasti i međunarodnih organizacija u borbi s migrantskom krizom. Oni naime strahuju da će se sve veći broj migranata dulje zadržavati u Srbiji zbog sve težeg prelaska na teritorij europskih zemalja. Nakon što završi ogradu od bodljikave žice mađarska vlada planira angažirati vojsku za bolji nadzor granice sa Srbijom zbog velikoga vala migranata koji preko Mađarske pokušavaju otići u zapadnu Europu. Najavljeno je i 5. rujna raspoređivanje nešto preko 2.000 policajaca duž graničnog pojasa.

You may also like