Državna knjižara koja je imala plan proizvoditi toaletni papir

U jučerašnjem Jutarnjem listu izašao je tekst o Narodnim novinama, njihovim gubicima i političkom kadroviranju i tom javnom poduzeću iz kvote Mosta. Sve je komentirao ekonomski analitičar iz tvrtke Arhivanalitika Velimir Šonje.

“Kada će svi oni koje hvata histerija i manija pisanja sedamnaest uskličnika i dvadeset i tri upitnika na spomen riječi privatizacija shvatiti da ne postoji normalna zemlja na ovome svijetu u kojoj je država vlasnik knjižare koja je htjela proizvoditi toalet papir. Što ova firma uopće radi u državnim rukama? I još par stotina njih, koje ne čuvaju šume, ne distribuiraju vodu i nemaju veze s javnim dobrima?

Kada će ljudi shvatiti da su devedesete bile najveći spin u povijesti države, kada je pod egidom “privatizacije” stvoren državni ekonomski levijatan kojim je u okviru nove države i novih institucija osiguran izravni ili neizravni državni nadzor nad gospodarstvom, takozvani neliberalni kapitalizam?

Kada sljedeća vlada spomene “p” od riječi privatizacija uslijedit će sljedeća salva spinova o tržišnom fundamentalizmu, neoliberalizmu i ostalim modernim čudima, i opet ćemo ući u poznati hrvatski paradoks 9-11, kada se na kavi u 9 plače nad privatizacijom i gubitkom suvereniteta i nacionalnih blaga, a u 11 na gablecu kuka zbog korupcije i nepotizma u državnim poduzećima. Halo? Nije li tu nešto malo čudno? Nije li tu netko nešto podvalio?

Naravno da je. Psihološki teror tržišnim fundamentalizmom i neoliberalizmom plod je interesa mnogih društvenih skupina, među kojima se ističu barem dvije (a ima ih još):

(1) starih “elita” koje su željele zamračiti koliko je bilo loše ono što je došlo iz socijalizma, pa su sve probleme devedesetih pripisali politikama nakon 1990, ne bi li se zaboravilo što je bilo prije,

(2) novih elita koje su se izborile za sudjelovanje u kontroli nad tvrtkama (to su morali podijeliti sa starim elitama) i nad politikom.

Kao što vidimo na primjeru državne knjižare koja je htjela proizvoditi toalet papir, politička kontrola im je bila omiljena. Ona stvara neslućene mogućnosti za vertikalnu društvenu mobilnost, staviš se na neku listu i postaneš nešto što inače u životu nikada ne bi mogao sanjati postati”, napisao je Šonje na Facebook profilu.

You may also like

0 comments