Traje popisivanje
Nakon privatizacije poduzeća, proteklih godina država je najprije u fokus stavila popisivanje i aktivaciju nekretninskog fonda, a idući korak sprema se poduzimati na poboljšanjima upravljanja poduzećima od posebnog državnog interesa.
Već godinu i pol osmišljava se, u okviru projekta kojeg podupire Glavna direkcija za potporu strukturnim reformama Europske komisije, model aktivacije imovine koju u svom vlasništvu imaju državne tvrtke, a koju one ne koriste.
Točnije, slijedi proces detekcije što, primjerice, Hrvatske šume ili HEP posjeduju, a da nije u funkciji njihovog poslovanja ili nije uopće u funkciji, dok bi prodajom ili nekim drugim postupkom mogli taj svoj mrtvi kapital oživjeti i zaraditi na njemu.
Prema informacijama iz Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, pod “lupom” ne bi bile samo nekretnine, nego i druga dugotrajna materijalna imovina, ali i dionice i poslovni udjeli, vrijednosni papiri, dani zajmovi i depoziti i ostala financijska imovina u poduzećima.
Detaljnije će upute i kriterije po kojima će provoditi snimanje svojih portfelja uprave državnih tvrtki uskoro, nakon što Vlada odobri projekt, primiti od Ministarstva Darka Horvata, a popunjavanjem podataka ustrojit će se i poseban registar takve kompanijske imovine. To će, kako kažu u Ministarstvu, biti i jedan od prvih takvih registara u Europi.
Dodaju kako smatraju da će se tako potaknuti poduzeća na komercijalizaciju takve imovine, bilo prodajom, bilo zadržavanjem u njihovom vlasništvu ako se na nju ostvaruju zadovoljavajući povrati.
Osmišljavanje ovog projekta završeno je u rujnu prošle godine, a njime su, kažu u Ministarstvu, utvrđena tri zadatka – preporuke o identifikaciji i registraciji neoperativne imovine, smjernice za klasifikaciju i procjenu kvalitete imovine, te Strategija i Akcijski plan za komercijalizaciju neoperativne imovine.
Trenutno su u Ministarstvu u fazi prikupljanja mišljenja drugih ministarstava na prijedloge dokumenata i Akcijski plan, a nakon što ih Vlada usvoji, pokrenut će se i aktivnosti prema poduzećima.
Sustav upravljanja državnim poduzećima, koja su inače pod nadzorom resornih ministarstava, također treba proći reformu, jer je poboljšanje tog sustava jedna od preporuka u sklopu uvođenja eura, a cilja se na ustroj jedne institucije koja će koordinirati državne tvrtke i njihovo ispunjavanje javnih i komercijalnih ciljeva.
Paralelno će se, dakle, provoditi i reforma aktivacije njihove “mrtve” imovine, no što od takve imovine trebaju aktivirati ili kako to provesti, neće biti u ingerenciji Vlade. To će biti prepušteno poduzećima
