Drugu godinu za redom pada broj nezaposlenih, ali samo administrativno

Nakon pet uzastopnih godina rasta, broj nezaposlenih počeo je padati 2014. godine (-4,9 %), a pad je nastavljen i prošle godine (-12,9 %) čime se vratio na razinu ispod 300 tisuća (285 906), prvi put nakon 2009. godine. Tako je u posljednje dvije godine prosječni godišnji broj nezaposlenih smanjen za 59,2 tisuće, čime je anulirano nešto više od polovine rasta koji je kumuliran tijekom pet prethodnih godina.

Nema dvojbe da je ovakav trend povoljan, no treba ga ocijeniti i kroz njegovu dinamiku i njegove temelje. Naime, dinamika pada u posljednje dvije godine ostvarena je na prosječnoj razini od 8,9 %, ali, treba naglasiti, pod snažnim utjecajem administrativnih promjena (postroženi uvjeti za dobivanje i zadržavanje statusa nezaposlene osobe, što sugerira da je zadržavanje takve dinamike u sljedećim godinama upitno, osobito uz prognoze skromnoga gospodarskog rasta) te dinamiziranjem ekonomske emigracije (prema podacima HZZ-a, u posljednje je dvije godine prosječan broj osoba koje su se zaposlile u inozemstvu bio 2,3 puta veći nego u prosjeku prethodnih šest godina).

No, kada bi se broj nezaposlenih i smanjivao u godišnjem prosjeku ovom dinamikom, tek bi 2018. godine pao ispod razine iz 2008. godine, a potrebno je naglasiti da je i tada stopa nezaposlenosti bila vrlo visoka (13,2 %). S druge strane, smanjenje nezaposlenosti ne znači mnogo ako se paralelno ne oporavlja zaposlenost, ali i aktivnost, koje bolje ocrtavaju snagu tržišta rada od same nezaposlenosti. Tako je očito kako je kretanje zapošljavanja bilo skromnije dinamike od pada nezaposlenih: preko HZZ-a je u 2015. godini zaposleno 232,5 tisuća osoba, samo 3,1 % više nego 2014. godine.

Stoga se pozitivni pomaci kod zaposlenosti i aktivnosti svode u najboljem slučaju na zaustavljanje negativnog trenda, ali nikako na oporavak. Naime, prema našim sadašnjim procjenama (još nisu objavljeni podaci za prosinac), prosječni godišnji registrirani broj zaposlenih past će sedmu uzastopnu godinu (prema privremenim podacima), kao i prosječan broj radno aktivnih stanovnika. Ako konačni podaci i pokažu rast broja zaposlenih (obično su veće razine prema konačnim podacima), on će biti vrlo skroman i oslonjen na rekordno dobru turističku godinu. Naime, prema trenutno dostupnim podacima vidljivo je kako se glavnina rasta zapošljavanja povezuje s djelatnošću turizma i sektora koji su povezani s državom, dok proizvodni sektor ne pokazuje oporavak.

You may also like

0 comments