Europska središnja banka (ECB) potvrdila je četvrtak postojeće parametre kvantitativnog ublažavanja u eurozoni a njezin je čelnik istaknuo da će u prosincu ponovo razmotriti što bi se još moglo poduzeti kako bi se otklonila prijetnja slabašne inflacije i rasta. “Planovi o kupnji imovine provode se bez teškoća, uz kontinuirani povoljan učinak”, konstatirao je Mario Draghi na tiskovnoj konferenciji u malteškoj prijestolnici Valletti, gdje su prethodno na redovnoj mjesečnoj sjednici zadržali ključne kamatne stope na rekordno niskih 0,05 posto.
Draghi je poručio da će ECB u cijelosti provesti program kupovina imovine u mjesečnom iznosu do 60 milijardi eura a mogli bi ga i produljiti nakon zacrtanog završetka u rujnu iduće godine kako bi poduprli gospodarski rast u eurozoni i podigli inflaciju bliže zacrtanih nešto ispod dva posto.
Iako i dalje prijeti opasnost slabljenja inflacije i gospodarskog rasta, nove mjere zahtijevaju dublju analizu, napomenuo je. “U tom će kontekstu na sjednici o monetarnoj politici u prosincu biti nužno ponovo preispitati stupanj prilagodbe monetarne politike”, istaknuo je čelnik ECB-a.
U okviru programa kvantitativnog ublažavanja ukupne vrijednosti nešto više od 1.000 milijardi eura, ECB mjesečno kupuje imovinu, većinom državne obveznice, za najviše 60 milijardi eura, kako bi poduprla inflaciju, kreditiranje i rast aktivnosti u gospodarstvu eurozone, podsjeća Reuters.
Gospodarske izglede prigušuje pad cijena roba i neizvjesnost vezana za tržišta u nastajanju, navodi čelnik ECB-a. “Rizici za rast gospodarstva eurozone ostaju nepovoljni, zrcaleći prije svega pojačanu neizvjesnost vezano uz razvoj situacije u novim tržišnim gospodarstvima, što ima potencijala za daljnjim pritiskanjem globalnog rasta i inozemne potražnje za izvozom iz eurozone”, precizirao je Draghi.
Upozorava ipak da monetarna politika ne može sama riješiti gospodarske probleme eurozone, pozivajući izravno vlade članica eurozone da paralelno poduzmu dodatne mjere kako bi poduprle još uvijek krhki gospodarski oporavak. Mjere potpore ne bi se smjele svesti samo na područje monetarne politike, kazao je, “gospodarski oporavak trebala bi poduprijeti i fiskalna politika, uz paralelno poštivanje fiskalnih propisa u EU”.
