Dosadašnja iskustva s EU novcem nisu dobra

Analiza Poslovnog dnevnika

Prolazno vrijeme nije dobro, bez radikalnih promjena u brzini i suštini propustit ćemo i tu povijesnu priliku danu iz EU. Izlazak iz krize uzrokovane pandemijom najvećim dijelom ovisit će o gotovo 10 milijardi eura u interventnom Fondu za oporavak i otpornost.

Plan Vlade o trošenju tog novca pod žestokim je kritikama da lavovski dio usmjerava javnom i (para)privatnom sektoru uvezanom s politikom umjesto tamo gdje bi stvarao rast BDP-a. No, puno razloga za optimizam ne daje ni prolazno vrijeme povlačenja iz EU fondova.

Iz prethodnog budžeta nismo iskoristili ni pola sredstava, a za realizaciju je ostalo tek malo više od 2,5 godine pa bi bez radikalnih promjena u brzini i suštini te priče Hrvatska mogla propustiti (i) tu povijesnu priliku.

Od 10,7 milijardi eura za koje smo dobili zeleno svjetlo u EU budžetu za razdoblje 2014.-2020. krajem prošle godine bilo je ugovoreno više od 12 milijardi eura, odnosno 112,5 posto, i to je stavka koja se najčešće komunicirala od vladajućih prema javnosti.

Realnost je otužna: isplaćeno je tek nešto više od 5 milijardi eura ili 46,6 posto, pokazuje izvješće o korištenju fondova krajem 2020. Ovjereno je 4,38 milijardi eura (40,8%), a ukupno doznačeno 4,78 milijardi eura (44,6% dodijeljenih).

“S obzirom na to da nije isplaćena ni polovica dodijeljenih sredstava do kraja 2020. znači da sukladno pravilu N+3 godine, Hrvatska ima još oko 2,5 godine za realizaciju tih projekata. Bojim se da će uz dosadašnji velik broj korekcija i tromost nekih posredničkih tijela konačni iznos biti i znatno manji od europskog prosjeka”, kaže Natalia Zielinska iz Euro Grant Konzaltinga i potpredsjednica Udruge profesionalaca za fondove EU pri HUP-u.

Korekcije nastaju, pojašnjava, kao posljedice nejasnih procedura u postupcima javne nabave koje se neće tako skoro mijenjati.

Problem je i pandemija koja je smanjila prihode jedinicama lokalne uprave i poduzetnicima pa je realno pretpostaviti da će neki odustati od provedbe, a u posebno teškoj situaciji su oni kojima isplata sredstava kasni i po pola godine.

Izvješće ocrtava da je u drugoj polovici 2020. došlo do rasta svih financijskih pokazatelja provedbe. Ugovoreno je 1,84 milijarde eura, 15,2 posto ukupno ugovorenih sredstava od početka provedbe programa, a isplaćena je 1,01 milijarda eura (20,3%).

U isto vrijeme, ovjereno je 1,08 milijardi eura (gotovo četvrtina ukupno ovjerenog iznosa). Bruxelles je u tom periodu doznačio 874,71 milijuna eura ili 18,28 posto ukupno doznačenog od starta programa.

“Nije problem u ugovaranju, treba gledati kvalitetu projekata. Puno je javnih infrastrukturnih projekata naročito u zadnjoj godini, a s druge strane postoji ogroman interes poduzetnika za bespovratnim investicijskim sredstvima za koje potražnja višestruko premašuje preostalu alokaciju”, kaže Zielinska dodajući da je izuzetno razočarana predstavljenim nacrtom Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Nije i jedina.

Javna rasprava koja bi u idućih 15 dana trebala kristalizirati optimalno rješenje za budućnost zemlje prije slanja dokumenta u Bruxelles počela je, u najmanju ruku, nevjerojatno.

Na saborskom odboru za proračun i financije plan su kritizirali Vuk Vuković iz Glasa poduzetnika, Iva Tomić iz HUP-a, Josip Tica s Ekonomskog fakulteta, a Marijana Puljak (Centar) objavila da je šefica odbora Grozdana Perić (HDZ) prekinula raspravu riječima da – ne vole Hrvatsku (Perić je to kasnije demantirala).

“Meni nije bilo dopušteno odgovoriti na komentare predstavnika Vlade (premijerov savjetnik Savić i kolega iz ministarstva financija) nakon mog izlaganja, a koji izgleda uopće ne shvaćaju poantu programa oporavka na kojem rade.

Najviše je zasmetala moja konstatacija da će ogroman dio ovog novca završiti u paraprivatnom sektoru, u politički uvezanim firmama, jer ne postoji nikakav mehanizam kojim će se to spriječiti. Isto tako nije im sjela konstatacija da ovo ‘nisu’ reforme već uglavnom projekti koji se mogu financirati iz proračuna, te da će multiplikator ovih projekata biti vrlo mali, a moguće i negativan”, osvrnuo se Vuković na Facebooku.

U programu ruralnog razvoja ugovoreno je 88% novca od raspoloživih 2,03 milijarde, isplaćeno je 1,28 milijardi eura/Shutterstock

Perić, koja očekivano smatra plan kvalitetnim, Novom listu je kazala kako je smatrala da je sve rečeno i kako je u petak imala drugih obaveza, sjednicu je nakon svoje završne riječi zaključila.

Koliko će se prethodna iskustva i naučene lekcije oslikati u aktualnom planu oporavka, a vlast imati sluha za primjedbe, ostaje vidjeti. Od gotovo 11 milijardi, glavnina od 6,8 milijardi bila je namijenjena operativnom programu Konkurentnost i kohezija. Tu je optimistično ugovoreno gotovo 8,5 milijardi eura projekata (123,7%), ali je isplaćeno tek 2,7 milijardi eura (42%). Slijedi Ruralni razvoj u kojem se nudilo 2,03 milijarde eura, ugovoreno je tek 88 posto i isplaćeno 1,28 milijardi eura (63,6%).

Programu Učinkoviti ljudski potencijali dodijeljeno je 1,6 milijardi eura, gotovo isto ugovoreno, a isplaćeno samo 745 milijuna (46%). Najniži iznos, 252,6 milijuna eura, i najslabiji rezultat ostvaren je u Programu za pomorstvo i ribarstvo. Ugovoreno je oko 70%, a plaćeno manje od 39% sredstava – 97 milijuna eura.Iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU na čijem je čelu Nataša Tramišak u srpnju lani zamijenila Gabrijelu Žalac, uvjeravaju da će se iskoristiti sav novac.

Ističu da je do kraja ožujka ove godine stopa ugovaranja porasla na 115,4% “što garantira da će Hrvatska u potpunosti iskoristiti sredstva koja su joj stavljena na raspolaganje”. Podsjećaju da se po N+3 pravilu sva sredstva alocirana za tu godinu moraju EK-u ovjeriti do kraja te godine.

“Do 31. prosinca 2020. su na razini svih operativnih programa ispunjeni N+3 ciljevi za 2020. (kao i prijašnjih godina), a s obzirom na dinamiku ovjeravanja očekuje se da će se ispuniti i N+3 ciljevi za naredne godine te se predviđa iskorištavanje ukupno dodijeljenih sredstava do kraja 2023.”, kažu u tom Ministarstvu.

Dodaju da je od početka mandata aktualne ministrice ugovoreno 2,12 milijardi, plaćeno 1,38 milijardi eura, a ovjereno 1,15 milijardi eura. “Gledano u postocima, s 95,6% ugovorenog došli smo na 115,5%, plaćenog s 37,14% na 50,0%, ovjerenog s 30,7 na 41,49%”, kažu.

Od pristupanja EU do kraja 2020. Hrvatska je iz Bruxellesa povukla 36,6 milijardi kuna više nego što je uplatila, a do 31. ožujka iznos je povećan na 38,2 milijarde kuna, piše Poslovni dnevnik.

You may also like

0 comments