Stanje za stolom
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u srijedu da vjeruje kako ima dogovor s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim za rješavanje rata u Ukrajini. Međutim, izjave njegove administracije i otkazivanje ključnih pregovora u Londonu ukazuju na ozbiljne prepreke u mirovnom procesu.
Govoreći iz Ovalnog ureda, Trump je rekao da je postigao dogovor s Rusijom, ali da pregovori s Ukrajinom teku teže nego što je očekivao. „Mislim da imamo dogovor s obojicom. Nadam se da će to uspjeti“, izjavio je, dodavši da nema favorita između dviju strana i da samo želi okončati rat. Upitan o prijedlogu da se Krim prizna kao ruski teritorij, Trump je izbjegao izravan odgovor.
Njegove izjave došle su samo nekoliko sati nakon što je glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt izrazila Trumpovu frustraciju sporim napretkom pregovora, sugerirajući da se Zelenski kreće u „pogrešnom smjeru“. Ova proturječnost odražava nesklad unutar američke administracije, gdje dio dužnosnika smatra da je dogovor trenutačno nedostižan.
U srijedu su propali planirani razgovori o Ukrajini u Londonu na razini ministara vanjskih poslova. Američki državni tajnik Marco Rubio i posebni izaslanik Steve Witkoff otkazali su dolazak, što je potaknulo i ministre vanjskih poslova Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske i Njemačke – Davida Lammyja, Jean-Noëla Barrota i Annalenu Baerbock – da odustanu od sudjelovanja. Sastanak je održan na nižoj razini, uz prisutnost ukrajinskih dužnosnika, uključujući voditelja Ureda predsjednika Andrija Jermaka te ministre Rustema Umerova i Andrija Sibihu.
Otkazivanje američkih predstavnika uslijedilo je nakon Zelenskog javnog odbijanja prijedloga da Ukrajina pravno prizna okupaciju Krima. „Ukrajina to ne priznaje“, rekao je Zelenski, čime je izravno osporio ključni element američkog plana za prekid rata. Rubio je, prema izvorima, ovim potezom signalizirao da će se SAD povući ako Kijev ne prihvati kompromise.
Prema izvješću portala Axios, američki prijedlog za mir uključuje priznavanje Krima kao dijela Rusije, odustajanje Ukrajine od plana za ulazak u NATO te prijenos kontrole nad područjem oko nuklearne elektrane Zaporižja na SAD. Ova „konačna ponuda“, predstavljena na pregovorima u Parizu 17. travnja, izazvala je snažan otpor Ukrajine i europskih saveznika. Europski diplomati, prema Reutersu, oštro se protive priznavanju Krima i ukidanju sankcija Rusiji prije završetka pregovora.
Europa i dalje pruža snažnu podršku Ukrajini, ali bez američkog sudjelovanja pregovori gube na značaju. Jermak je na Telegramu naglasio potrebu za „potpunim i bezuvjetnim prekidom vatre“ kao prvim korakom, no bez prisutnosti ključnih zapadnih partnera, takvi ciljevi ostaju teško ostvarivi.
Trump je najavio mogući sastanak s Putinom nakon planiranog putovanja u Saudijsku Arabiju, Katar i UAE od 13. do 16. svibnja. Istovremeno, njegova administracija smanjuje angažman u međunarodnim inicijativama vezanim uz Rusiju. Washington Post izvijestio je da je ukinut položaj koordinatora za prikupljanje obavještajnih podataka o ruskim zločinima u Ukrajini, a SAD se povukao iz europske skupine za sankcioniranje Rusije. Osim toga, obustavljeni su programi za zapljenu imovine ruskih oligarha i napori protiv ruskih kibernetičkih napada i dezinformacija.
Iako Trump tvrdi da je blizu dogovora za okončanje rata u Ukrajini, duboke razlike između SAD-a, Ukrajine i Europe, posebice oko statusa Krima i sankcija Rusiji, ugrožavaju pregovore. Otkazivanje sastanka u Londonu i Zelenskog odbijanje američkih prijedloga ukazuju na rastuće napetosti. Bez zajedničkog pristupa, mir u Ukrajini ostaje dalek, dok se Trumpova administracija sve više fokusira na pragmatične kompromise koji bi mogli zadovoljiti Rusiju, ali na štetu ukrajinskih interesa.
