Analiza dana
Svjetski trgovinski rat eskalirao je nakon što je američki predsjednik Donald Trump uveo carine od 10 posto na sav uvoz u SAD, uz prijetnju dodatnih 50 posto za Kinu ako ne povuče uzvratne mjere, dok je Europska unija ponudila obostrano ukidanje carina na industrijske proizvode. Trump je odbio prijedlog EU-a, inzistirajući da Europa kupuje američke energente u vrijednosti trgovinskog deficita, koji on procjenjuje na 350 milijardi dolara, iako su stvarne brojke niže – 235,6 milijardi prema američkim podacima i 216,8 milijardi prema Eurostatu. Ovaj zahtjev postavlja energetsku trgovinu u središte sukoba, pretvarajući carine u alat za promicanje izvoza američkog plina i nafte, dok EU nastoji očuvati vlastite interese.
Trump tvrdi da bi povećana kupnja energenata iz SAD-a “brzo uklonila” trgovinski deficit, optužujući EU da “ne kupuje ništa” od Amerike, dok istovremeno šalje milijune automobila (Mercedes, BMW, Volkswagen) na američko tržište. Njegova strategija cilja na energetsku ovisnost Europe, posebice nakon smanjenja opskrbe ruskim plinom, nudeći alternativu u obliku američkog ukapljenog prirodnog plina (LNG), čiji izvoz raste od 2016. godine. No, EU se opire prisilnoj zamjeni dobavljača, ističući da takav potez ne rješava temeljne trgovinske nesuglasice, već samo preusmjerava tokove kapitala.
Carinski rat izazvao je pad cijena nafte za 14-15 posto (Brent i WTI) od Trumpove najave 2. travnja, uz pad bitcoina i zlata, potresajući globalna tržišta i izazivajući strah od recesije. Ruska guvernerka središnje banke Elvira Nabiullina upozorila je da niže cijene nafte ugrožavaju rusko gospodarstvo, iako proračunska pravila ublažavaju dio štete, dok Trumpova energetska agenda dodatno slabi ruski položaj na europskom tržištu. Wall Street bilježi nestabilnost – Dow Jones i S&P 500 blago su pali, dok je Nasdaq minimalno porastao, odražavajući nesigurnost ulagača pred novim trgovinskim i energetskim preokretima.
Azijske burze djelomično su se oporavile, s Nikkei indeksom u porastu od 5 posto, a cijene nafte nadoknadile su dio gubitaka (Brent na 65,05 dolara, WTI na 61,55 dolara), no Trumpov fokus na energente kao rješenje deficita s EU-om izaziva zabrinutost. Japan, pogođen carinama od 25 posto na automobile, šalje tim na pregovore, dok analitičari predviđaju pad gospodarskog rasta do 0,8 posto. Novi Zeland, suočen s carinama od 10 posto, odustaje od uzvratnih mjera, dok Kina, citirajući Ronalda Reagana protiv carina, prijeti borbom “do kraja” ako SAD nastavi s prijetnjama.
Trumpova odluka da energetsku trgovinu učini ključnim uvjetom pregovora s EU-om odražava širu strategiju “resetiranja” američkog gospodarstva, gdje carine služe kao “lijek” za jačanje domaće industrije i izvoza energenata. SAD je 2024. postao najveći svjetski izvoznik LNG-a, isporučujući Europi oko 50 posto njezinih potreba, no EU inzistira na diversifikaciji izvora, uključujući Norvešku i Katar, umjesto potpunog oslanjanja na Ameriku. Trumpov pritisak mogao bi prisiliti Europu na skuplje ugovore, podižući troškove energije za kućanstva i industriju, dok istovremeno povećava američki utjecaj na europsko tržište.
Elon Musk, čiji Tesla ovisi o globalnim lancima opskrbe, bezuspješno je lobirao kod Trumpa za ukidanje carina, označavajući prvo veliko neslaganje između njih, dok EU priprema protumjere za zaštitu svojih interesa. Trgovinski rat tako postaje i energetski sukob, gdje SAD koristi svoje resurse kao polugu moći, a Europa balansira između pregovora i otpora. Ishod će odrediti ne samo budućnost transatlantske trgovine, već i globalnu energetsku ravnotežu u nestabilnom svjetskom poretku.
