Dolar više ne ovisi o gospodarstvu, nego o dionicama

Važna promjena
Korelacija između kretanja cijena dionica i tečaja dolara najsnažnija je u posljednjih 15 godina, tvrde inozemni analitičari.

Monetarni poticaji bez presedana koje je nedavno predstavila američka središnja banka Fed toliko su “izvitoperili” financijsko tržište da su promijenili način vrednovanja valuta. Naime, valute – posebice američki dolar – sada snažno ovise o kretanju dioničkih tržišta, a ne toliko o makroekonomskim pokazateljima, kao što je godinama bilo uobičajeno.

Kako piše Financial Times, desetljećima su valutni analitičari temeljili svoje analize na predviđanjima ekonomskog rasta i razine kamatnih stopa. U tom kontekstu, što je gospodarstvo neke države bolje stajalo, očekivalo se da će njezina valuta biti snažnija.

Međutim, od prošlog ožujka ta veza više ne vrijedi. Dok svijet klizi u najgoru recesiju u modernoj ekonomskoj povijesti, valute koje su u pravilu najosjetljivije na kretanja ekonomskog rasta sve više vrijede u odnosu na američki dolar.

Od kraja ožujka kada je globalna pandemija zahvatila cijeli svijet do danas australski dolar – valuta koja je ranije bila vrlo osjetljiva na poremećaje u globalnoj potražnji – ojačala je 18 posto prema američkoj valuti. U međuvremenu britanska je funta ojačala 9 posto unatoč teškim pregovorima o Brexitu, rastućoj nezaposlenosti u Ujedinjenom Kraljevstvu i potonuću gospodarstva.

Podsjetimo, britansko je gospodarstvo u travnju potonulo rekordnih 20 posto, a Organizacija za ekonomsku suradnju i razvitak (OECD) predviđa toj državi ove godine najveći pad BDP-a među razvijenim ekonomijama, od 11,5 posto. Ben Randol, valutni analitičar Bank of America ističe za FT kako su makroekonomski pokazatelji prestali biti važni nakon serije Fedovih intervencija u ožujku. Umjesto toga, američko dioničko tržište postalo je značajni pokretač vrijednosti dolara.

Veza je obrnuto proporcionalna, kada cijene dionica rastu, tečaj dolara slabi i obrnuto. Analiza Bank of America pokazuje da je korelacija između između cijena dionica i najvažnijih valuta najsnažnija u posljednjih 15 godina. Slobodno se može reći da valutni parovi zrcale kretanja na američkim burzama dionica, prenosi Poslovni dnevnik.

Ova kriza nije potekla iz financijskog sustava, a građani danas imaju i više povjerenja u stabilnost bankovnog sustava.

Kao što za pozitivnog poslovnog ciklusa u Hrvatskoj obično jača proces deeurizacije, tako sa svakom krizom ponovno krene rast udjela deviznih depozita. To se obično povezuje s buđenjem bojazni od slabljenja domaće valute prema euru.

Deprecijacijski pritisci uslijedili su tako i s pojavom epidemije koronavirusa, ali središnja banka razmjerno ih je brzo otklonila deviznim intervencijama, a potom i dogovorom dodatnog osigurača kroz valutni swap s ECB-om, liniju vrijednu do dvije milijarde eura.

U prethodnoj krizi, koja je eskalirala 2008., građani i ostali domaći sektori supstituirali su kunske depozite deviznima tijekom cijele 2009. a u manjoj mjeri i u 2010., navodi ta analitičarka. Udio deviznih depozita u ukupnim izvorima sredstava banaka tada je, naime, porastao sa 63 posto u rujnu 2008. na 72% u prosincu 2010. pa u HNB-u zaključuju da “kad bi se trendovi iz prošle krize ponovili i u ovoj, mogao bi se očekivati nastavak povećavanja depozitne eurizacije i u idućim mjesecima”.

Osim što ova kriza, za razliku od prošle, nije potekla iz financijskog sustava, brojke sugeriraju i da građani danas imaju više povjerenja u stabilnost bankovnog sustava. Martinis s tim u vezi navodi kako je u međuvremenu dodatno ojačala kapitaliziranost banaka, a više nego prije oslanjaju se na domaću štednju umjesto inozemnog duga, što znači i stabilnije izvore financiranja.

Usto, dodaje, danas je rezervacijama pokriveno više potencijalnih gubitaka po nenaplativim kreditima, a kako je proteklih godina osjetno porastao udjel kunskih i kredita odobrenih s fiksnom kamatnom stopom dužnici su manje izloženi tečajnom i kamatnom riziku. Doduše, to je objašnjivo i većim stopama rasta, primjerice, gotovinskih kredita koji se s aspekta instrumenata osiguranja smatraju rizičnijima.Zaustavljanje višegodišnjeg trenda pada euroiziranosti bankovnog sustava čak i uz nastatak rasta udjela deviznih depozita ne mora značiti deprecijacijske pritiske, ali u HNB-ovoj analizi upozorava se da to može “smanjiti raspoloživost kunskih kredita, jer bi se banke mogle više preorijentirati na odobravanje indeksiranih kredita”.

You may also like

0 comments