[vc_row][vc_column width=”1/3″]Važna promjena[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Korelacija između kretanja cijena dionica i tečaja dolara najsnažnija je u posljednjih 15 godina, tvrde inozemni analitičari.[/vc_column][/vc_row]
Monetarni poticaji bez presedana koje je nedavno predstavila američka središnja banka Fed toliko su “izvitoperili” financijsko tržište da su promijenili način vrednovanja valuta. Naime, valute – posebice američki dolar – sada snažno ovise o kretanju dioničkih tržišta, a ne toliko o makroekonomskim pokazateljima, kao što je godinama bilo uobičajeno.
Kako piše Financial Times, desetljećima su valutni analitičari temeljili svoje analize na predviđanjima ekonomskog rasta i razine kamatnih stopa. U tom kontekstu, što je gospodarstvo neke države bolje stajalo, očekivalo se da će njezina valuta biti snažnija.
Međutim, od prošlog ožujka ta veza više ne vrijedi. Dok svijet klizi u najgoru recesiju u modernoj ekonomskoj povijesti, valute koje su u pravilu najosjetljivije na kretanja ekonomskog rasta sve više vrijede u odnosu na američki dolar.
Od kraja ožujka kada je globalna pandemija zahvatila cijeli svijet do danas australski dolar – valuta koja je ranije bila vrlo osjetljiva na poremećaje u globalnoj potražnji – ojačala je 18 posto prema američkoj valuti. U međuvremenu britanska je funta ojačala 9 posto unatoč teškim pregovorima o Brexitu, rastućoj nezaposlenosti u Ujedinjenom Kraljevstvu i potonuću gospodarstva.
Podsjetimo, britansko je gospodarstvo u travnju potonulo rekordnih 20 posto, a Organizacija za ekonomsku suradnju i razvitak (OECD) predviđa toj državi ove godine najveći pad BDP-a među razvijenim ekonomijama, od 11,5 posto. Ben Randol, valutni analitičar Bank of America ističe za FT kako su makroekonomski pokazatelji prestali biti važni nakon serije Fedovih intervencija u ožujku. Umjesto toga, američko dioničko tržište postalo je značajni pokretač vrijednosti dolara.
Veza je obrnuto proporcionalna, kada cijene dionica rastu, tečaj dolara slabi i obrnuto. Analiza Bank of America pokazuje da je korelacija između između cijena dionica i najvažnijih valuta najsnažnija u posljednjih 15 godina. Slobodno se može reći da valutni parovi zrcale kretanja na američkim burzama dionica, prenosi Poslovni dnevnik.
[quote_box name=””]
Ova kriza nije potekla iz financijskog sustava, a građani danas imaju i više povjerenja u stabilnost bankovnog sustava.
Kao što za pozitivnog poslovnog ciklusa u Hrvatskoj obično jača proces deeurizacije, tako sa svakom krizom ponovno krene rast udjela deviznih depozita. To se obično povezuje s buđenjem bojazni od slabljenja domaće valute prema euru.
Deprecijacijski pritisci uslijedili su tako i s pojavom epidemije koronavirusa, ali središnja banka razmjerno ih je brzo otklonila deviznim intervencijama, a potom i dogovorom dodatnog osigurača kroz valutni swap s ECB-om, liniju vrijednu do dvije milijarde eura.
U prethodnoj krizi, koja je eskalirala 2008., građani i ostali domaći sektori supstituirali su kunske depozite deviznima tijekom cijele 2009. a u manjoj mjeri i u 2010., navodi ta analitičarka. Udio deviznih depozita u ukupnim izvorima sredstava banaka tada je, naime, porastao sa 63 posto u rujnu 2008. na 72% u prosincu 2010. pa u HNB-u zaključuju da “kad bi se trendovi iz prošle krize ponovili i u ovoj, mogao bi se očekivati nastavak povećavanja depozitne eurizacije i u idućim mjesecima”.
Osim što ova kriza, za razliku od prošle, nije potekla iz financijskog sustava, brojke sugeriraju i da građani danas imaju više povjerenja u stabilnost bankovnog sustava. Martinis s tim u vezi navodi kako je u međuvremenu dodatno ojačala kapitaliziranost banaka, a više nego prije oslanjaju se na domaću štednju umjesto inozemnog duga, što znači i stabilnije izvore financiranja.
Usto, dodaje, danas je rezervacijama pokriveno više potencijalnih gubitaka po nenaplativim kreditima, a kako je proteklih godina osjetno porastao udjel kunskih i kredita odobrenih s fiksnom kamatnom stopom dužnici su manje izloženi tečajnom i kamatnom riziku. Doduše, to je objašnjivo i većim stopama rasta, primjerice, gotovinskih kredita koji se s aspekta instrumenata osiguranja smatraju rizičnijima.Zaustavljanje višegodišnjeg trenda pada euroiziranosti bankovnog sustava čak i uz nastatak rasta udjela deviznih depozita ne mora značiti deprecijacijske pritiske, ali u HNB-ovoj analizi upozorava se da to može “smanjiti raspoloživost kunskih kredita, jer bi se banke mogle više preorijentirati na odobravanje indeksiranih kredita”.
[/quote_box]
