[vc_row][vc_column width=”1/3″]Na svjetskim valutnim tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta prošloga je tjedna porasla, nakon dva tjedna pada, jer je Fed signalizirao da će nastaviti povećavati kamate, dok se euro našao pod pritiskom zbog sukoba oko talijanskog proračunskog deficita.[/vc_column][vc_column width=”2/3″] Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je prošloga tjedna 0,9 posto, na 95,14 bodova, nedaleko najviše razine u dva tjedna.
Pritom je tečaj američke valute prema japanskoj skočio 1 posto, na 113,65 jena, najvišu razinu u devet mjeseci.
[/vc_column][/vc_row]
Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura pala 1,2 posto, na 1,1605 dolara, a u jednom je trenutku, po prvi put nakon dva tjedna, zaronila i ispod razine od 1,16 dolara.
Jačanje dolara zahvaljuje se odluci čelnika američke središnje banke na redovnoj sjednici o povećanju ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, u raspon od 2 do 2,25 posto.
To je već treće povećanje kamata od početka godine i u skladu je s očekivanjima na tržištima.
Međutim, Fed je signalizirao da bi, osim u prosincu, kamate mogao povećati još u tri navrata u 2019., a potom još jednom u 2020. godini.
Predsjednik Feda Jerome Powell kazao je na konferenciji za medije da središnja banka pažljivo prati inflaciju, izrazivši zabrinutost da bi snažan rast američkog gospodarstva mogao dovesti do pregrijavanja i prisiliti Fed na daljnje povećanje kamata.
S druge strane, euro se našao pod pritiskom zbog odluke talijanske vlade da će u iduće tri godine proračunski manjak iznositi 2,4 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), čime se usprotivila željama Bruxellesa i čime su čelnici političkih stranaka odnijeli pobjedu nad nestranačkim ministrom gospodarstva Giovannijem Trijem.
Tria je prvotno želio niži deficit od 1,6 posto BDP-a iduće godine, nadajući se da će se poštovati zahtjevi Europske unije da Italija postupno smanji fiskalni manjak kako bi se smanjio visoki javni dug.
No, koalicijska vlada Pokreta 5 zvijezda i Lige, koja je preuzela vlast u lipnju, tražila je deficit od oko 2,4 posto BDP-a kako bi financirala svoja skupa politička obećanja.
Ciljani proračunski manjak od 2,4 posto BDP ispod je gornje granice od 3 posto propisane pravilima EU, ali Italija je obećala Bruxellesu da će odlučno smanjivati deficit kako bi zaustavila rast njezinog golemog javnog duga, koji iznosi oko 132 posto BDP-a i najveći je u EU nakon grčkog.
