[vc_row][vc_column width=”1/3″]Na svjetskim valutnim tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta prošloga je tjedna porasla, nadoknadivši gubitke od prethodnoga tjedna, jer se situacija na tržištima dionica smirila i jer američki Fed kani i dalje povećavati kamatne stope.[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je prošloga tjedna 0,5 posto, na 95,70 bodova, a u jednom se trenutku probio i iznad razine od 96 bodova. Pritom je tečaj američke valute prema japanskoj porastao 0,3 posto, na 112,55 jena.[/vc_column][/vc_row]
Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula 0,3 posto, na 1,1525 dolara, a u jednom je trenutku zaronila i duboko ispod razine od 1,15 dolara.
Dolar se početkom prošloga tjedna stabilizirao nakon pada prethodnoga tjedna kada je bio pod pritiskom zbog potresa na svjetskim burzama, zbog čega su ulagači tražili utočište za svoj kapital u valutama koje se smatraju sigurnijima u nesigurna vremena, kao što su japanska i švicarska.
Sa smirivanjem burzi dolar se stabilizirao, a njegovo jačanje uslijedilo je nakon što je polovicom tjedna objavljen zapisnik sa sjednice Feda u rujnu, koji je pokazao da su čelnici američke središnje banke suglasni po pitanju daljnjeg postupnog povećanja ključnih kamatnih stopa.
U rujnu je Fed povećao te stope po treći put ove godine za 0,25 postotnih bodova i signalizirao da se može očekivati daljnje povećanje kamata u prosincu. Osim toga, Fed očekuje da će iduće godine trebati povećati kamate još u tri navrata, a potom još jednom u 2020. godini jer američko gospodarstvo snažno raste, što bi moglo potaknuti jačanje inflacije.
S druge strane, euro je bio pod pritiskom zbog političkih napetosti u vezi s talijanskim proračunom. Italija je treće najveće gospodarstvo 19-člane eurozone i njezina bi kriza mogla potresti blok u cjelini. Talijanska vlada planira proračunski deficit u idućoj godini od 2,4 posto BDP-a, što je, doduše, manje od maksimalno dopuštenih 3 posto, no prijašnja vlada obećala je znatno smanjenje deficita kako bi se smanjio golemi javni dug koji doseže 130 posto BDP-a.
U prvoj fazi procedure, koja bi mogla završiti time da Bruxelles odbije proračun i kazni Italiju, Europska komisija poslala je u četvrtak Rimu pismo u kojem nacrt proračuna naziva “nezapamćenim” kršenjem fiskalnih propisa u EU.
Ipak, na kraju tjedna euro je nadoknadio veći dio gubitaka nakon što je povjerenik Komisije za gospodarstvo Pierre Moscovici poručio da želi smanjiti tenzije s Italijom u vezi njezina proračuna. Podršku euru pružila je u petak i poruka pregovarača EU-a Michela Barniera da je dogovor o brexitu s Velikom Britanijom 90 posto dovršen, premda su ostale određene prepreke.
