Dogovor ne obeshrabruje migrante

Izbjeglice ne odustaju od opasne plovidbe morem do grčkih obala, unatoč naporima Ankare da  zaustavi njihov priljev u skladu s postignutim dogovorom s Europskom unijom, a turska obalna straža u srijedu ujutro presrela je više desetaka, većinom sirijskih migranata u uvalicama duž Egejske obale.

Grupa od 42 ljudi, među kojima više od desetero djece, zasad je smještena u zgradama obalne straže u turističkom odmaralištu Didimu. “Bojimo se ostati ovdje, ali jednako se bojimo ostati u Siriji… Krenuli smo prema zemlji koja će nas primiti. Želimo sigurnost… želimo da se netko za nas pobrine”, rekla je mlada majka Sameha Abdulah, držeći u naručju uplakano dijete. Za nju je bilo kakvo utočište još nedostižno unatoč bijegu od sirijskoga građanskog rata. “Dovodimo se u najopasnije situacije samo da bismo odande mogli otići”, rekla je. Nedaleko od obale pripadnici obalne straže očekuju malu brodicu s još migranata.

U skladu s dogovorom postignutim u ponedjeljak, Turska je pristala primiti natrag iz europskih zemalja sve ilegalne migrante u zamjenu za veća novčana sredstva, ranije uvođenje dozvola za ulazak turskih državljana u Europu bez vize i ubrzanje pregovora o članstvu Turske u EU.
Svrha dogovora je, kako su rekli premijer Ahmet Davutoglu i čelnici EU-a, obeshrabriti ilegalne migrante da krenu na put prema Europi te pokušati prekinuti krijumčarenje ljudima koje je dovelo do najveće izbjegličke krize u Europi nakon Drugoga svjetskog rata. Poruka je, istaknuli su, jednostavna: pokušajte ilegalno i odmah ćete biti vraćeni u ishodišnu zemlju. No UN i grupe za zaštitu ljudskih prava upozorile su da bi masovno vraćanje izbjeglica bez razmatranja individualnih slučajeva zahtjeva za azilom, moglo biti protuzakonito. A treba biti jasno i da takva poruka EU-a neće previše utjecati na odluke očajnih obitelji koje putovanje u Europu uz pomoć krijumčara vide kao svoj najsigurniji put prema Europi, čije su granice zatvorene.
Unatoč tomu što su migranti koji su stigli na obalu Didima zadržani još na plaži, druge to ne obeshrabruje. Neki su u to popularno egipatsko turističko odredište s marinom stigli i taksijima, predah potraživši u privatnom smještaju ili u malim hotelima koji su, kao nijedan drugi dio Egejske obale zahvaljujući izbjeglicama profitirali i tijekom zime, izvan turističke sezone. “Na tržnicama, u hotelima i restoranima vidjet ćete osmijeh na licima domaćina. Izbjeglice nam daju kruh”, rekao je direktor jednog hotela.
Od početka 2015. pred ratom i siromaštvom iz zemalja Bliskog istoka u Europu je stiglo više od milijun ljudi. Većina ih je do obala Grčke stigla iz Turske, Egejskim morem u malim nesigurnim brodicama, nastojeći stići do sjevernih europskih zemalja, uglavnom do Njemačke.  Amnesty International je predloženi dogovor EU-a i Turske o masovnom “vraćanju” izbjeglica ocijenio “udarom na prava o traženju azila”, a udruga Liječnici bez granica odluku smatra ciničnom i neljudskom.

Mađarska će dodatno pojačati vojni i policijski nadzor svojih južnih granica, rekao je ministar unutarnjih poslova Sandor Pinter u srijedu, na dan kada su zemlje na takozvanoj balkanskoj ruti počele provoditi pooštrene mjere protiv prolaska migranata. “Mađarska će pojačati zaštitu svojih granica i zbog migranata u cijeloj zemlji proglašavamo krizno stanje”, rekao je Pinter.

Slovenija, Hrvatska i Srbija od ponoći provode pooštrene mjere u svrhu zaustavljanja protoka migranata preko njihovih granica. Pinter je najavio da slične mjere priprema na granici s Rumunjskom kako bi prema toj istočnoj članici Europske unije Mađarska mogla, bude li potrebno, u roku od deset dana podignuti ogradu.
Mađarska je podignula žičane ograde prema Srbiji i Hrvatskoj.

You may also like

0 comments