Dogovor EU i Turske o pomoći za migrante povijesni je dan za Tursku

Čelnici EU-a i Turske postigli su u nedjelju sporazum o akcijskom planu prema kojem će Turska dobiti financijsku pomoć od tri milijarde eura, a zauzvrat će pomoći zaustavljanju izbjegličkog i migrantskog vala prema Europi. To je dio šireg dogovora, koji također uključuje i oživljavanje turskih pristupnih pregovora.

Hrvatski premijer Zoran Milanović je izjavio da je sastanak čelnika EU-a i turskog premijera Ahmeta Davutoglua bio vrlo koristan. “Razgovor je bio vrlo koristan i trebalo je to i ranije organizirati. Ubuduće će biti dva sastanka godišnje. Na kraju je vrlo dugo govorio premijer Davutoglu i bilo je korisno čuti i saznati neke stvari. Turska je u ozbiljnom problemu i ne treba im ništa zamjerati”, rekao je nakon sastanka Milanović.

Sastanak s Turskom održan je neuobičajenom formatu, jer Uniju na summitu s trećim zemljama obično predstavljaju predsjednici njezinih institucija, Europskog vijeća i Komisije. Ovaj put na sastanku su bili i čelnici svih zemalja članica, što govori o tome koliko je Turska važna EU-u za rješavanje izbjegličke krize. Zbog velikog priljeva izbjeglica europske su se zemlje našle pod golemim pritiskom i u nedostatku zajedničkog rješenja počele su donositi individualne mjere koje su ozbiljno uzdrmale schengenski prostor, jedno od najvećih europskih postignuća. U zajedničkoj izjavi prihvaćenoj na sastanku kaže se da će dvije strane ubuduće imati “redovite summite dva puta godišnje”. Dodaje se da će ti summiti biti u “prikladnom formatu”, što može značiti da to i ne mora biti na najvišoj razini. U svakom slučaju neuobičajeno je da EU održava summite sa zemljom kandidatkinjom za članstvo.

EU je sa svoje strane obećala Turskoj tri milijarde eura pomoći kako bi se lakše suočila s izbjegličkim teretom. Pola milijarde trebalo bi se osigurati iz europskog proračuna, a preostalih 2,5 milijarde osigurale bi zemlje članice. U zajedničkoj izjavi je potvrđeno da će Turska sredinom sljedećeg mjeseca otvoriti pregovore u poglavlju Ekonomska i monetarna unija, što će biti prvo poglavlje koje otvara nakon studenoga 2013. godine. U izjavi se također kaže da će Komisija u prvom tromjesečju sljedeće godine obaviti pripremne poslove za otvaranje većeg broja poglavlja, a hoće li ona biti otvorena odlučit će zemlje članice.  Dogovor uključuje i ubrzanje postupka za ukidanje viza. Turska bi zauzvrat trebala od lipnja sljedeće godine provoditi sporazume o readmisiji, što znači da će vraćati sve migrante koji nemaju pravo na međunarodnu zaštitu u zemlje njihova podrijetla. Bude li to ispoštovala, EU bi u listopadu ukinula vize za turske državljane.

Premijer Milanović kaže da se Turska počinje približavati EU-u, ali da će to biti jako dug proces, jer Turska teško može ispuniti neke zahtjeve koji su isti za sve zemlje kandidatkinje. “Primjerice, ako se otvori financijsko poglavlje, koje predviđa neovisnost Središnje banke, to su takvi uvjeti koje Turska iz niza makroekonomskih razloga ne može ili ne želi ispuniti jer naprosto vodi takvu monetarnu politiku. To je samo jedan primjer, a da ne govorimo o ljudskim pravima i svim tim kriterijima koji su užasno visoki što mi u Hrvatskoj jako dobro znamo”, rekao je Milanović. Na pitanje je li EU dala previše ustupaka Turskoj, Milanović je rekao da po njegovu mišljenju to nije slučaj. “Što se mene tiče, nije dala nikakve ustupke, ali ima onih koji smatraju da jest. Državama koje imaju loše bilateralne odnose s Turskom ovo je bila gornja granica, a nama je to nekako razumno i u financijskom smislu jer tri milijarde eura ne ide u tursku blagajnu nego na troškove”, kaže Milanović.

Turski premijer Ahmet Davutoglu izjavio je u nedjelju da summit EU-Turska predstavlja povijesni dan za turske pristupne pregovore, koji u proteklih deset godina nisu puno napredovali. “Ovo je povijesni dan u procesu našeg pristupanja EU-u”, rekao je Davutoglu, koji predstavlja svoju zemlju na sastanku na vrhu s čelnicima EU-a. “Zahvaljujem svim europskim čelnicima na ovom novom početku”, dodao je.

EU i Turska dijele sudbinu i globalne izazove kako u pogledu gospodarske krize tako i u pogledu geopolitike, uključujući i pitanje migracija. U nedjelju se u Bruxellesu održava summit čelnika EU-a i Turske na kojem bi dvije strane trebale konkretizirati ranije načelno dogovoren akcijski plan, a koji bi trebao omogućiti zaustavljanje migrantskog vala iz Turske prema Europi, zbog čega je u pitanje došao i schengenski prostor, jedno od najvećih postignuća u europskim integracijama. Turska, koja je po službenim brojkama primila 2,2 milijuna Sirijaca, očekuje od EU-a veću financijsku pomoć, liberalizaciju viznog režima i pomicanje turskih pristupnih pregovora s mrtve točke.

O otvaranju EU-a prema Turskoj govori i najava da bi sredinom prosinca trebali biti otvoreni pregovori u poglavlju Ekonomska i monetarna unija. Turski dužnosnici ističu da se neće zadovoljiti s tim nego da žele sljedeće godine otvoriti još pet ili šest poglavlja. Turska je najstarija kandidatkinja za članstvo u EU. Zahtjev je podnijela još 1987. godine, a pristupne pregovore otvorila je u listopadu 2005. godine, istog dana kada i Hrvatska, koja je već više od dvije godine punopravna članica.

Do sada je u proteklih 10 godina otvorila pregovore u 13 pregovaračkih poglavlja, a zatvorila samo u jednom – Znanosti i istraživanje. Zadnji put neko poglavlje bilo je otvoreno u studenome 2013. godine. Iako pregovori o članstvu traju, dobar dio članica EU-a, među njima i najveća Njemačka, protivi se turskom članstvu i umjesto članstva nude privilegirano partnerstvo. Jedan od većih problema u odnosima Turske i EU-a je Cipar, čiji je sjeverni dio pod kontrolom ciparskih Turaka i njihovu samoproglašenu državu ne priznaje nitko osim Ankare. U EU-u su ranije često kritizirali autoritarne tendencije vladavine turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, ali je u posjednje vrijeme uočljivo izbjegavanje kritičnih tonova prema Turskoj.

You may also like