Home Energetika Dobrović na sastanku ministara o projektu Južnog plinskog koridora

Dobrović na sastanku ministara o projektu Južnog plinskog koridora

by Marijan Opacak

Projekt Južni plinski koridor može doprinijeti jačanju energetske neovisnosti Europske unije, od čega bi značajnu dobrobit imala Hrvatska, ističu u četvrtak iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike u priopćenju o sudjelovanju ministra Slavena Dobrovića na trećem sastanku Savjetodavnog vijeća projekta Južni plinski koridor koji je održan u Bakuu.

Uz hrvatskog ministra, na sastanku su sudjelovali i ministri zaduženi za energetiku iz Azerbajdžana, Albanije, BiH, Bugarske, Crne Gore, Grčke, Gruzije, Italije, Poljske, Srbije, Turkmenistana i Turske, kao i predstavnici Europske komisije, SAD-a i Velike Britanije.

Na sastanku ministara predstavljeno je izvješće o napretku projekta Južni plinski koridor te se raspravljalo o pitanjima koja utječu na njegovu provedbu, navodi se u priopćenju Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

Iz Ministarstva prenose i izjavu ministra Dobrovića da je Južni plinski koridor veoma važan za energetsku sigurnost Europe odnosno za diversifikaciju opskrbnih pravaca plinom.

“Projekt može doprinijeti jačanju energetske neovisnosti Europske unije, od čega bi značajnu dobrobit imala Hrvatska. Više dobavnih plinskih pravaca znači manju ovisnost o pojedinom dobavljaču što utječe na cijenu plina. Tako bi se stvorile dugoročne pretpostavke za nižu i stabilniju cijenu tog energenta važnog za gospodarski razvoj, ali i za građane koji svoje domove griju na plin”, kaže Dobrović.

Južni plinski koridor vodio bi od kaspijskog polja Shah Deniz II preko Azerbajdžana, Gruzije, Turske, Grčke i Albanije do Italije. Na dio Transjadranskog plinovoda (TAP), koji ide od Grčke preko Albanije do Italije, priključila bi se i Hrvatska, i to Jonsko-jadranskim plinovodom (IAP).

IAP I TAP trebali bi se razvijati i graditi istodobno i spojiti se u Albaniji.

Hrvatski dio IAP-a od Splita do granice s Crnom Gorom dugačak je 252 kilometara, a vrijednost gradnje procijenjena je na 330 milijuna eura.

Ministar Dobrović u Bakuu je održao i bilateralne sastanke s azerbajdžanskim ministrom za ekologiju i prirodne resurse, ministrom energetike, SOCAR-om i američkom zamjenicom pomoćnika državnog tajnika za energetsku diplomaciju, navode iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

(Agencije)

Related Posts