Dobrović: 25 posto HEP-a prodati tek nakon državnog ulaganja u njega

Povijesna poslovna transakcija u kojoj bi Vlada, barem HDZ-ov dio, prodala 25 posto minus jednu dionicu HEP-a i tim novcem kupila MOL-ov udio u Ini (49,08 posto) mogla bi zapeti na podršci Mosta, HDZ-ova partnera u Vladi.

Iako se Božo Petrov, čelnik Mosta, dosad nije izjasnio podržava li Most prodaju četvrtine HEP-a kako bi tim novcem Vlada preuzela kompletno vlasništvo nad Inom, sumnju je unio mostovac Miro Bulj koji se zalaže za raspisivanje referenduma o prodaji dijela HEP-a jer sve drugo smatra izdajom nacionalnih interesa.

Prodaja 25 posto minus jedne dionice omogućava da država i dalje u potpunosti kontrolira poslovanje HEP-a Odluka o otkupu cjelokupnog udjela MOL-a u Ini pridonosi energetskoj sigurnosti. MOL nije izvršavao svoje obveze Kupnja Ine povećanjem javnog duga nije moguća. Izlaskom HEP-a na burzu smanjit će se uhljebništvo

U HDZ-ovu dijelu Vlade neslužbeno su komentirali da se Bulj ponaša kao da nije dio parlamentarne većine te poručuju da se nadaju kako će Most i dalje podržavati operaciju HEP – Ina. Vlada (zasad) nije donijela formalnu odluku koju bi zajedno podržali Most i HDZ o prodaji 25 posto dionica HEP-a i otkupu Ine, ali izvor iz HDZ-a tvrdi da je održan niz sastanaka s Mostom na kojima su im prezentirani svi modeli otkupa Ine, piše Večernji list.

Most podržava preuzimanje kontrole nad Inom kako bi se ostvarila energetska neovisnost za Hrvatsku. Isto tako podržavamo jačanje HEP-a, posebice na planu snažnog zaokreta vezanog uz preuzimanje elektroenergetskih kompanija u susjedstvu, čime bi se HEP pozicionirao kao najvažnija elektroenergetska kompanija u ovom dijelu Europe. Važno je da se prije konačne odluke o prodaji 25% minus jedne dionice HEP-a podrobno utvrdi što sve ulazi u imovinu HEP-a. Primjerice, elektroenergetska mreža za koju smatramo da treba biti pod kontrolom države. Ističem kako se ovdje radi o strateškoj infrastrukturi od izuzetne važnosti za RH za koju se može povući paralela s privatizacijom HT-a i digitalne infrastrukture, što se pokazalo kao dugoročno loš potez. Isto tako, u cijeli proces treba uključiti sve dionike, među ostalim i sindikate, kako bi se postigao konsenzus javnosti o prodaji HEP-a. Cilj nam je da u svim navedenim promjenama Ina ostane vertikalno integrirana nacionalna kompanija koja bi se nastavila razvijati kao regionalni igrač od strateške važnosti za energetsku sigurnost Hrvatske, kao i za njezin cjelokupan doprinos razvoju gospodarstva.

Most se u kampanji protivio privatizaciji HEP-a, jeste li još uvijek protiv te privatizacije, nevezano uz Inu?

Most se protivio privatizaciji HEP-a u smislu prodaje udjela strateškim partnerima koja bi sličila privatizaciji Ine. Odabirom modela dokapitalizacije inicijalnom javnom ponudom dionica građanima i mirovinskim fondovima, a ne strateškim partnerima nudi se mogućnost ulaganja u stratešku hrvatsku tvrtku. Važno je napomenuti da je najveći dio koji se može na ovaj način prodati 25% minus jedna dionica, što smo tražili da se definira posebnim zakonom. Štoviše, smatram da se bi se to trebalo definirati i Ustavom za sve ostale strateške resurse. Tražit ćemo podršku svih stranaka u Saboru da se u Ustav uvrsti kako tvrtke koje upravljaju prirodnim i strateškim resursima moraju biti u 75-postotnom državnom vlasništvu. Sigurni smo da ćemo postići konsenzus o tom pitanju sa svim parlamentarnim strankama, rekao je Dobrović za Večernji list.

0 comments