Home Europska unija Dobrodošlica i protesti

Dobrodošlica i protesti

by Agencije

Dolazak vala izbjeglica u Hrvatsku, koja im je nakon zatvaranja mađarske granice sa Srbijom postala glavna ruta prema zapadnim europskim zemljama, na društvenim mrežama dočekan je dobrodošlicom, ali je i izazvao negodovanje dijela građana.

Facebook stranica “Islamist refugees are NOT welcome in Croatia” (Islamisti izbjeglice nisu dobrodošli u Hrvatsku) do četvrtka oko 12,40 sati okupila je više od od 11 tisuća istomišljenika, dok je 8200 facebookovaca podržalo stranicu “Dear refugees: Welcome to Croatia” (Drage izbjeglice: Dobrodošle u Hrvatsku).Pristalice prihvata izbjeglica na svojoj stranici su napisali “Za sve one koji smatraju kako Hrvatska treba pružiti svu moguću pomoć ljudima, ženama, djeci, muškarcima, mladima i starima na njihovom putu u bolje sutra”, a protivnici su napisali da “brane budućnost svoje djece te da pozivaju sve europske narode da učine isto”.

U Hrvatsku je po podacima MUP-a od srijede ujutro do četvrtka u 10,50 sati ušlo 6200 migranata. U registracijskom centru Ježevo nalazi se oko 800 migranata, u Prihvatnom centru Čepin oko 400 migranata, u Prihvatnom centru u Zagrebu tzv. Porinu oko 500 migranata, u Prihvatnom centru u Kutini 50 migranata, a u Sisku 51 migrant. Sudeći prema raspoloženju djela novih stanara u “Porinu” koji su sa balkona uzvikivali “sloboda, sloboda”, “ne želim biti ovdje”, “želim otići”, migranti Hrvatsku smatraju samo tranzitnom zemljom na putu prema bogatijem europskom zapadu.

Hrvatsku je dosad zaobilazio val izbjeglica, ali je nakon zatvaranja mađarske granice sa Srbijom ruta kretanja izbjeglica premještena na hrvatski teritorij zbog čega su dignuti na noge policija i brojne službe. Hrvatski crveni križ najavio je prikupljanje pomoći za izbjeglice, a na pomoć je pozvao i Google, najavivši da će na svaki uplaćeni iznos još toliko donirati za pomoć izbjeglicama.U povodu sve većeg broja izbjeglica koji ulaze u Hrvatsku premijer Zoran Milanović poručio je u četvrtak s Vladine sjednice kako je riječ o humanitarnoj krizi u kojoj institucije rade sve što treba “u najboljem interesu, prije svega Hrvatske, humanosti i poštivanja europskih pravila”, ali i upozorio da su hrvatski kapaciteti ograničeni.Predsjedništvo HDZ-a u 15 sati održat će sjednicu na kojoj će prva točka dnevnog reda biti izbjeglička kriza budući da ta stranka drži da “situacija na terenu izmiče kontroli”.

Slovenija i Austrija zauzimaju se da se izbjeglička kriza što prije riješi na razini Europske unije, naveli su u četvrtak nakon razgovora u Ljubljani austrijski kancelar Werner Faymann i slovenski premijer Miro Cerar. U svojim izjavama nakon sastanka, koji je potrajao oko sat vremena, Faymann i Cerar pozvali su na što skorije održavanje izvanrednog summita EU-a kako bi se sadašnja situacija s izbjeglicama riješila na razini cijele europske zajednice država. “Nalazimo se na kušnji i moramo dokazati da ne želimo takvu Euuropu u kojoj će svatko pokušavati svoje probleme prebaciti na druge”, kazao je Faymann, dok je Cerar obećao da će Slovenija štititi schengensku granicu prema Hrvatskoj i u sadašnjoj izbjegličkoj krizi koja bi mogla zahvatiti i njegovu zemlju. “Slovenija se obvezala da štiti vanjske granice šengenskog područja, na to nas obvezuju pravila koja ćemo dosljedno poštovati”, kazao je slovenski premijer nakon susreta s Faymannom.

Austrijski je kancelar rekao da je u izbjegličkoj krizi potrebno djelovati odmah, ali i da se je potrebno pozabaviti njenim uzrocima te uspostaviti mehanizam financiranja izbjegličkih kampova u državama u blizini Sirije, odakle u Europu dolazi najviše izbjeglica. U međuvremenu je, po njegovim riječima, potrebno poštovati sve mjere i zakone koji su u vezi s problematikom useljenja i azila doneseni na razini Europske unije, uključujući u to i Dublinsku uredbu. Prethodno je u Zagrebu austrijski kancelar o problemu izbjeglica razgovarao s hrvatskim premijerom Zoranom Milanovićem, s kojim je dogovorio blisku suradnju u rješavanju izbjegličke krize. Obojica premijera naglasila su da se moraju poštivati pravila Dublinske uredbe, odnosno zajedničke europske politike azila. “Pitanje izbjeglica je paneuropski izazov koji pojedine zemlje ne mogu same riješiti”, zaključila su dvojica premijera, a kancelar Faymann istaknuo je da želi hitan izvanredan summit EU-a o izbjegličkoj krizi, do kojeg će najvjerojatnije doći idući tjedan.

Related Posts