Rijetko su kada u povijesti svjetska tržišta s toliko nervoze iščekivala jednu odluku središnje banke kao što je to slučaj ovih dana. Američki Federal Reserve (Fed – sustav tamošnjih središnjih banaka) trebao bi u četvrtak donijeti odluku o kamatnoj stopi po kojoj poslovne banke u SAD-u međusobno posuđuju novac.
Iako naizgled ograničena na vrlo usku primjenu, radi se o jednoj od najvažnijih kamatnih stopa u svijetu financija. Visina te stope određuje i visinu kamata po kojima američke banke odobravaju kredite svojim klijentima, a promjena te stope ima kaskadni efekt na cjelokupno tamošnje financijsko tržište, gospodarstvo, a s obzirom na značaj američkog dolara i ekonomije u svjetskim razmjerima, i na svjetska tržišta.
Značaj odluke u četvrtak potencira nekoliko faktora. Kao prvo, ovo bi bila prva promjena te kamatne stope u posljednjih sedam godina. Još od 2006. Fed je samo snižavao tu stopu da bi ona nakon financijske krize 2008. dosegnula gotovo nultu razinu i na toj se razini nalazi od tada. Razlog za to leži u pokušaju američkih monetarnih vlasti da na taj način potaknu rast gospodarstva. Niska kamatna stopa Feda znači i nisku kamatnu stopu za kredite koje odobravaju banke zbog čega su se američke kompanije u proteklih sedam godina mogle vrlo jeftino zaduživati kako bi investirale u rast proizvodnje, piše Tportal.
Drugi su vrlo važan faktor posljedice koje promjena Fedove kamatne stope ima na svjetske tokove novca. Banka za međunarodna izravnanja (BIS, Bank for International Settlements), poznatija još i kao ′središnja banka središnjih banaka′, upozorila je ovih dana da je razina dugovanja u svijetu ekstremno visoka, odnosno da je svijet zaduženiji nego što je to bio na vrhuncu posljednjeg ciklusa u 2007., neposredno pred financijsku i gospodarsku krizu.
U razvijenim ekonomijama zbrojeni javni i privatni dug skočio je na razinu od 265 posto BDP-a što je 36 postotaka više nego prije osam godina. No za razliku od tada, kad su svjetsku računicu donekle popravljale zemlje u razvoju, one su danas također dosegnule opasne razine dugova. U odnosu na 2007. njihovi dugovi narasli su za 50 postotaka na razinu od 167 posto BDP-a. I iako je u posljednjih nekoliko godina primijećen trend sve većeg korištenja eura, velik dio svjetskih dugova izravno je ili neizravno vezan uz američki dolar. ′Ukupan privatni dug jedva se stabilizirao, a kamoli da je krenuo prema dolje, čak i u korporativnom sektoru. A javni dug nastavlja rasti′, upozorava BIS u svojem redovnom tromjesečnom izvještaju koji je objavljen tijekom vikenda. Tako visoka razina dugovanja uz opći rast povezanosti svjetskih tržišta znači da i vrlo male promjene najvažnijih faktora dovode do dalekosežnih posljedica. Rast Fedove kamatne stope bi tako svjetskim investitorima poslao poruku da mogu očekivati polagano zauzdavanje dobrog gospodarskog rasta SAD-a zbog čega se oni mogu odlučiti da svoj novac investiraju negdje drugdje.
S druge pak strane, podizanje kamatne stope znači i povećanu potražnju za američkim dolarom. Ako ulagači mogu ostvariti višu kamatu u SAD-u nego na nekim drugim tržištima, to znači da će željeti kupiti dolare zbog čega dolazi do jačanja američke valute na svjetskim deviznim tržištima. Za Hrvatsku bi to, primjerice, moglo značiti da bi se tečaj dolara sa sadašnje razine od oko 6,5 kuna za jedan dolar mogao još i dodatno povisiti. No najveći doprinos nervozi investitora ovih dana daje neizvjesnost oko same Fedove odluke. U prošlosti su financijski stručnjaci već i prije objave odluke mogli sa dosta sigurnosti predvidjeti kakva će biti ta odluka temeljeći svoja predviđanja na nizu vanjskih pokazatelja koje i Fed uzima u obzir prilikom odlučivanja. Ali nestabilnost i značajne oscilacije na svjetskim burzama posljednjih tjedana govore u prilog tome kako je svjetski gospodarski rast prilično nesiguran. Niz izjava koje su proteklih mjeseci davali čelnici Feda koji donose konačnu odluku o kamatnoj stopi pokazuje da ni među njima nema imalo čvršćeg konsenzusa. Ankete među ekonomistima, bankarima i investitorima također pokazuju veliku dozu nesigurnosti.
Glavni ekonomist UniCredita Erik Nielsen za Reuters je izjavio da gaji ′sve više simpatija prema onima koji tvrde da je Fed sada postao izvor nestabilnosti na tržištima′. Ne odluče li se u četvrtak voditelji američke monetarne politike na podizanje kamatne stope, sudionici na tržištu prognoziraju da bi se to onda ipak moglo dogoditi u prosincu. Takvom razvoju situacije nadaju se i u svjetskim financijskim institucijama, poput Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke koji su zabrinuti da bi usporavanje američkog gospodarskog impulsa, uz nastavak nesigurnosti oko ekonomskog rasta Kine, imalo važnog odjeka na cjelokupan svjetski gospodarski rast.
