Predsjednik Vijeća ministara financija eurozone, Nizozemac Jeroen Dijsselbloem, nazvao je neistinitom izjavu grčkoga ministra financija Janisa Varufakisa prema kojoj Grčka nije daleko od postizanja sporazuma sa svojim vjerovnicima ocijenivši da bez obzira na referendum Grčku čeka teška budućnost.
Dijsselbloem, koji istodobno obnaša i dužnost nizozemskog ministra financija, kazao je da je Grčka suočena s vrlo teškom budućnošću bez obzira na ishod referenduma koji će se održati u nedjelju te da su teške fiskalne mjere neizbježne. “Bilo koji političar koji kaže da one neće biti potrebne u slučaju da građani glasaju ‘ne’ na referendumu, od njih radi budale”, rekao je Dijsselbloem u petak nakon sastanka s članovima nizozemskog kabineta. Smatra i da je grčka vlada izabrala vrlo rizičan smjer, a Reuters piše da europski vjerovnici nisu iznosili nove ponude Grčkoj.
Njemačka je isključila restrukturiranje grčkog duga, unatoč tome što je Međunarodni monetarni fond pozvao na pomoć Grčkoj i upozorio da Grčka treba dodatnih 50 milijardi eura do kraja 2018. godine.Izvješće MMF-a o grčkim financijskim potrebama “nipošto ne znači da je potreban rez u dugovima”, izjavio je glasnogovornik njemačkog ministarstva financija Martin Jaeger Grčka je vlada, dodao je Jaeger, znatno pogoršala stanje u zemlji nakon što je izabrana u siječnju. Jaeger je upozorio da ne bi trebalo prebrzo očekivati paket pomoći za Grčku, dodavši da to “nije jednostavna procedura”.
Grčka je platila 3,8 milijuna eura kupona na obveznicu denominiranu u jenima koji je dospio na naplatu u petak, kazao je za Reuters dužnosnik u grčkoj vladi. “Platili smo kupon, izdan je platni nalog”, kazao je dužnosnik koji je želio ostati anoniman jer nije ovlašten istupati u javnosti. Obveznica denominirana u jenima nije bila uključena u restrukturiranje grčkog duga prema privatnom sektoru iz 2012., napominje Reuters. Prema pisanju londonskog Financial Timesa, grčka vlada izdala je 1995. godine 20-godišnju samuraj obveznicu u iznosu 20 milijardi jena uz fiksnu kuponsku kamatnu stopu od 5,8 posto i datum dospijeća 14. srpnja 2015. Time se Atena priključila državama i kompanijama koje su u posljednjem desetljeću prošlog i prvom desetljeću ovog stoljeća koristile razdoblje iznimno niskih kamata u Japanu za povoljno zaduživanje.
Mediji napominju kako će sudbina grčke samuraj obveznice biti važan putokaz za budući odnos zemlje prema vlasnicima duga u privatnom sektoru. U veljači i kolovozu iduće godine dospijevaju na naplatu još dvije grčke samuraj obveznice u ukupnom iznosu 70 milijardi jena, navodi FT. Reuters pak podsjeća kako u ovom mjesecu Atena mora platiti ukupno 910 milijuna eura kamata, uključujući 695 milijuna eura Europskoj središnjoj banci (ECB) za obveznicu koja dospijeva na naplatu 20. srpnja, te 102 milijuna eura na bilateralni kredit Europske investicijske banke (EIB).
Grčkoj je potrebno dodatnih 50 milijardi eura u iduće tri godine kako bi stabilizirala svoju financijsku situaciju, proučio je u četvrtak Međunarodni monetarni fond (MMF) i oštro smanjio procjenu rasta grčkog gospodarstva u ovoj godini s 2,5 na nula posto.
MMF je u izvješću ponovio svoju raniju preporuku kako su Grčkoj potrebne daljnje dužničke olakšice u vidu produženja roka otplate kredita i smanjenja kamatnih stopa. Smanjio je procjenu rasta gospodarstva jer smatra da su promjene u grčkoj politici i financijski pokazatelji od početka 2015. “rezultirali znatno većim potrebama za financiranjem”. To izvješće MMF je objavio uoči nedjeljnog referenduma, na kojemu će se Grci izjasniti o ponuđenim uvjetima daljnje međunarodne pomoći, koji se smatra ključnim za ostanak Grčke u eurozoni. Pregovori između Grčke i njezinih kreditora, vođeni mjesecima bez konkretnog napretka prema rješenju grčkih dužničkih problema, ‘zamrznuti’ su dok ne bude poznat ishod referenduma, na koji se grčka vlada neočekivano odlučila prošloga vikenda kako bi građanima dala mogućnost da iskažu svoje mišljenje o ponudi kreditora. Grčki premijer Aleksis Cipras poziva građane da kažu ‘ne’ uvjetima kreditora kako bi ojačali položaj vlade u pregovorima, koja bi, nada se premijer, u tom slučaju već u ponedjeljak mogla postići bolji dogovor s kreditorima. Čelnici eurozone poručuju, pak, da bi ‘ne’ na referendumu dovelo u pitanje ostanak Grčke u eurozoni.
Grčki mediji pišu kako raste pritisak na gospodarstvo jer neke tvrtke obustavljaju proizvodnju zbog nemogućnosti plaćanja dobavljača, dok neke trgovine daju zaposlenicima neplaćeni odmor zbog slabosti potrošnje jer su grčke banke od ponedjeljka zatvorene i građanima je dnevno dozvoljeno podizanje samo 60 eura. Vlada je banke zatvorila jer im prijeti kolaps, s obzirom da su danima prije prekida pregovora između Grčke i njezinih kreditora građani pojačano povlačili svoje depozite zbog straha od bankrota i izlaska Grčke iz eurozone. Europska središnja banka (ECB) odlučila je, pak, početkom tjedna kako neće povećavati iznos hitnih zajmova koje već mjesecima odobrava grčkim bankama.
U utorak je istekao program međunarodne financijske pomoći, a Grčka je bankrotirala jer nije mogla platiti dospjeli kredit MMF-u od 1,6 milijardi eura. Tako je postala prva razvijena zemlja koja nije platila dospjelu ratu MMF-u, našavši se u društvu zemalja kao što su Zimbabve i Kuba. Agencija Fitch poručila je, pak, da bi četiri najveće grčke banke bankrotirale da vlada nije uvela kapitalnu kontrolu, odnosno ograničenja u povlačenju depozita iz banaka. Ako ECB ne poveća iznos hitnih zajmova na sjednici u ponedjeljak, malo je vjerojatno da će grčke banke idućega tjedna raditi. No, puno toga ovisit će o referendumu u nedjelju.
Za Grčku vjerojatno “neće biti mjesta u eurozoni” ako se većina na referendumu odluči za ‘ne’, upozorio je u četvrtak predsjednik eurogrupe Jaroen Dijsselbloem, dodavši da grčki birači ne bi trebali očekivati bolje uvjete od kreditora ako na referendumu odbace uvjete kreditora.
Kako se približava nedjeljni referendum, dugački redovi pred bankomatima postali su najočitiji pokazatelj koliko je skup spor između lijeve grčke vlade i međunarodnih kreditora. Uz zatvorene banke četvrti dan zaredom, grčki ministar financija Janis Varufakis vezao je svoju sudbinu za rezultat glasovanja, ističući da će dati ostavku ako birači budu ignorirali vladin poziv da izaberu “ne”. Jednako neizvjesna bit će i budućnost premijera Ciprasa, piše Reuters. Ulozi su za Ciprasa veliki i očekuje se pad njegove vlade, ako birači podupru plan kreditora koji je premijer nazvao “ucjenom”. Jedina prava anketa objavljena nakon najave referenduma pokazala je da je “ne” u prednosti, ali ona strmoglavo pada, a blok “za” raste nakon objave da će banke biti zatvorene. Po drugoj, nepotpunoj anketi za francusku banku BNP, čije je rezultate objavio grčki internetski portal euro2day, za “da” je 47 posto Grka, a za “ne” njih 43 posto, navodi Reuters.
