Uvođenje CRO kartice ili svojevrsnog turističkog vaučera dat će velike efekte i poslodavcima i građanima-domaćim turistima, jer će voditi povećanju broja domaćih putovanja, turističke i ukupne domaće potrošnje, investicija i pogotovo razvoju kontinentalnog turizma, istaknuto je u četvrtak na Danima Hrvatskog turizma u Bolu na Braču.
Za karticu i modele analizu je, po narudžbi Ministarstva turizma, izradila konzultantska tvrtka Horwath HTL, čiji je direktor Siniša Topalović naglasio da se još razmatra model po kojem bi se to uvelo.
“Teško je reći kada će se to točno uvesti, vjerujemo da bi najranije moglo biti u drugom dijelu iduće godine, no to će ovisiti i o proračunu i o dogovoru koji model je najprihvatljiviji”, kazao je.
Iznio je i grube procjene da bi uvođenjem kartice, u trećoj ili četvrtoj godini primjene kada se stabilizira, domaća turistička potrošnja (smještaj, hrana i drugi sadržaji) mogla porasti za dodatnih oko pola milijarde eura odnosno za oko 2 do 4 milijarde kuna. Sada se domaća turistička potrošnja procjenjuje na oko 1,5 milijardi eura godišnje.
“Prve godine primjene trebat će za marketing, promociju i prihvaćanje kartice i od strane građana i poslodavaca, a navedeni porast potrošnje temelji se na modelu da godišnji iznos na kartici bude 10 tisuća kuna, što bi bilo neoporezivo za poslodavce i u tom bi se slučaju ukinuo regres kakav sada postoji”, kazao je Toplaović.
Druga dva modela odnose se na manje godišnje iznose na karticama (od 5 i 2,5 tisuća kuna) i pritom bi ostao i regres, koji je i inače za nenamjensku potrošnju, dok je CRO kartica za usmjerenu potrošnju ka hostelskim, ugostiteljskim i drugim turističkim uslugama i općenito hrvatskim proizvodima.
Pomoćnik ministra turizma Robert Pende vjeruje da će se kartica i uvesti jer je to i u programu nove Vlade. “Takav vid kartice sigurno povećava domaću turističku i svu drugu domaću potrošnju, kao i razvoj poduzetništva na kontinentu i prihoda”, rekao je.
Pohvalno su se o uvođenju CRO kartice izjasnili predsjednik udruge agencija UHPA i suvlasnik agencije Uniline Boris Žgomba, kao i vlasnik hotelske grupacije Bluesun Jako Andabak, najavivši da će kao poslodavci to prihvatiti za svoje djelatnike.
U vezi razvoja turizma na kontinentu Žgomba je ocijenio da nije problem kvalitete i ponude, nego u nesrazmjernom rastu turizma na Jadranu i unutrašnjosti zemlje. “Nije dovoljno povoljno kreditirati i izgraditi objekte, ima ih u unutrašnjosti već jako puno dobrih, a neće tu pomoći ni kartica, ako nema plasmana proizvoda i ponude na kontinentu kroz kanale promocije i prodaje. Ako će svi i dalje htjeti samo na Jadran, pa makar samo u pred i posezoni, to neće imati smisla”, smatra Žgomba.
Andabak, koji je član HUP-a, CRO karticu drži dobrom inicijativom i vjeruje da će poslodavci u većini to prihvatiti. “I ja ću kao poslodavac to prihvatiti s veseljem, jer to otvara i velike investicijske mogućnosti i za hotelijere, a i za domaće ljude mogućnost da više i povoljnije putuju po zemlji i tako je bolje upoznaju”, rekao je.
Kartica je i dio modela upravljanja turizmom, u čemu važnu ulogu ima Ministarstvo turizma, koje, po mišljenju struke, treba ojačati i bolje pozicionirati u Vladi.
Ministarstvo turizma treba biti ‘megafon’ za probleme sektora prema drugim ministarstvima, jer međuresorska suradnja potrebnija nam je nego ikad, pogotovo u stvaranju novog zakona o pomorskom dobru te konačnog definiranja očekivanja i regulative za zdravstveni i nautički turizam, složni su predstavnici HGK-ovih udruženja za nautički i zdravstveni turizma Sven Lisjak i Marcel Medak.
Kritičan je i predsjednik nacionalne udruge hotelijera UPUHH Ivica Sabljić koji kaže da je “šteta što na DHT novi ministar turizma stiže tek na završnu večernju svečanost i što se s turizmom i njegovim rezultatima svi vole hvaliti, ali kada sektor nešto treba i traži onda najčešće nema, pa se tako i javi problem radne snage i drugi u turizmu”.
(Hina)
