Deranja: Javna nabava mora biti ekonomski najpovoljnija, a ne najjeftinija

Povodom jučerašnjeg priopćenja o prijedlogu reforme javne nabave, koje je uputila medijima Hrvatska udruga poslodavaca, sa predsjednicom ove udruge Gordanom Deranjom, za Jutarnji list, razgovarala je Dragana Radusinović. Mi donosimo najvažnije naglaske razgovora.

O radu vlade

„Javni prostor zagušen je temama koje nemaju veze s gospodarstvom, a HUP zanimaju isključivo ekonomska pitanja. Vlada i institucije se još ekipiraju i to otežava rad i odugovlači donošenje odluka. Iz dosadašnjih susreta s većinom ministara možemo reći da pozdravljamo namjere za hvatanjem u koštac sa preprekama koje ograničavaju gospodarski rast, no očekujemo da se čim prije poduzmu konkretne mjere.“

O proračunu

„Prema fiskalnim smjernicama koje smo vidjeli nema naznaka ozbiljnijih reformskih zahvata koji su bili najavljivani u kampanji, a koji su Hrvatskoj potrebni. HUP će pitanje reformi otvoriti u razgovorima s Vladom i državnim tijelima i nadamo se da su fiskalne smjernice tek inicijalna faza. Pozdravljamo, naravno, najavu reforme javne uprave i sektora zdravstva, ali smatramo da aktivnosti trebaju biti šire. Zato će HUP i dalje inzistirati na odlučnijim reformama koje treba poduzeti.“

O javnoj nabavi

„Sustavno upozoravamo na potrebu da se javna nabava od kriterija izbora prema najnižoj cijeni, koji potiče zlouporabu i korupciju, mora okrenuti kriteriju ekonomski najpovoljnije ponude uz jaču kontrolu i veću transparentnost. HUP priprema prijedlog ne samo o aktualnom zakonu već cjelokupnom sustavu jer je manjkav. Ilustracije radi, 80% natječaja u EU primjenjuje ekonomski najpovoljniju cijenu kao kriterij ponude dok se u Hrvatskoj više od 95 posto postupaka javne nabave odvija po kriteriju najniže cijene. Ponuda s najnižom cijenom ne znači nužno i najjeftiniji posao. Izmjene propisa o javnoj nabavi tema su i ministarstva gospodarstva koje mora uskladiti aktualni zakon sa EU direktivama. Na sastanku s ministrom Panenićem usuglasili smo se da je tema javne nabave prioritet. U sustavu javne nabave se rade poslovi koji godišnje ukupno vrijede oko 42 milijarde kuna. Sustav je netransparentan, prema nekim procjenama i do 20 posto, a ako je cijena jednog ponuđača značajno niža od ostalih morate se pitati hoće li to utjecati na kvalitetu usluge, isporuku ili pak ciklus plaćanja. Smisao javne nabave je da za potrošeni novac dobijete najveću, a ne najmanju vrijednost. Ne treba vam tu analiza. U graditeljstvu su prečesti primjeri u kojima oni koji su ponudili najnižu cijenu na kraju nisu uspjeli za tu cijenu obaviti posao pa su se raspisivali dodatni natječaji i ulazilo se u nove troškove. Događa se da stanovi građeni za najnižu cijenu imaju stropove koji prokišnjavaju. U takvom sustavu diskvalificirani su kvalitetni ponuditelji, a način na koji provodimo postupke javne nabave se mogu podijeliti na one natječaje u kojima je jasno da su pisani za nekog određenog ponuditelja i na one koji rezultiraju plaćanjem najniže kvalitete.“

O cijeni reforme javne nabave

„Novac je potrebno uložiti u širenje e-nabave, a to je korisno ulaganje i zadano je direktivom EU. Uvođenje kriterija za odabir ekonomski najpovoljnije ponude ne košta , a veće ovlasti Državne komisije također ne bi trebale biti značajnija stavka.. Cilj je za svoj novac dobiti veću vrijednost, a to znači da će i troškovi dugoročno biti manji. Danas plaćate nisku cijenu koja vas kasnije košta više jer vam, ne ispune li ono na što su se obvezali, morate popravljati, a te troškove više nitko ne prati.“

Rokovi izmjene javne nabave

„Do sada smo nastupali jako oštro tražeći konkretne reforme koje nitko nije provodio i zbog čega je kriza u Hrvatskoj trajala predugo. Očekujemo od ove Vlade da će reforme provesti. Ove ćemo godine imati rast gospodarstva od dva posto, ali moramo biti svjesni da taj rast nije dovoljan da bi se pokrenulo zapošljavanje, da bi investicija bilo više i da bismo doživjeli gospodarski uzlet. Realno je očekivati da bi izmjena sustava javne nabave kroz novi zakon trebala zaživjeti ove godine jer nema ničeg spornog po pitanju troškova takve reforme.“

O povećanju plaća u javnom sektoru

„Mi nismo proveli reforme kada je izbila kriza, a gospodarstvo je dodatno opterećeno porezima i nametima kako bi se održala stabilnost. Podnijeli smo najveći teret krize. Sada ćemo prema prvim najavama iz ministarstva financija imati rast koji će državnom proračunu donijeti 3,9 milijardi kuna veće prihode. Opravdano se pitamo može li se sada gospodarstvo, onaj realni sektor koji se restrukturirao i reformirao te iznio taj rast, rasteretiti davanja, parafisklnih nameta i administrativnih opterećenja kako bismo mogli više investirati i više zapošljavati te generirati još veći rast umjesto da se u ovom trenutku govori o povećanju plaće u javnom sektoru. Potrebno je pregovarati Nikad ne podržavam linearna smanjenja plaća. Potrebna je efikasnost i razlikovanje službenika koji daju sve od sebe i rade svoj posao izvrsno od onih koji samo dobivaju plaću i loše rade. Reforma javne uprave mora to promijeniti.“