Deranja: Čuli smo hrabra obećanja, ali niti malo argumenata i načina provedbe

Nastavak fiskalne konsolidacije, smanjenje poreznog opterećenja, mjere za pomoć blokiranim i nezaposlenim građanima okosnice su gospodarskih programa Narodne koalicije i HDZ-a, predstavljene u četvrtak na završnoj konferenciji “Veliki dvoboj programa”, koji su organizirali Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Hanza media u sklopu predizbornog projekta “Prava pitanja”.

Riječ je o završnom okruglom stolu na kojem je tijekom ovogodišnje predizborne kampanje HUP tražio od političkih stranaka odgovore na pitanja vezana uz početak rješavanja gospodarskih problema u zemlji, jer se, kako je na početku skupa istaknula predsjednica HUP-a Gordana Deranja, tijekom kampanje “moglo čuti puno hrabrih i grandioznih obećanja, a malo argumenata da su ona dobro osmišljenja i ostvariva”.

Deranja je, uz ostalo, kazala i da si političari prisvajaju zasluge za konačni gospodarski rast, ističući da s njime političari “zapravo nemaju baš puno, već su poduzetnici zasukali rukave i proveli reforme koje su bile potrebne da bi se suočili s krizom, a da je politika odradila samo trećinu od toga, država bi davno izašla iz krize”.

Stoga je i okrugli stol započeo pitanjem o ključnim potezima koje će obje strane poduzeti na području ekonomske politike, posebice one koje se mogu provesti već u prvih 100 dana nove Vlade.

Siniša Hajdaš Dončić (SDP) ispred Narodne koalicije je najavio izmjene u sustavu poreza na dohodak kroz povećanje neoporezivog dijela dohotka s 2.600 na 3.000 kuna te dizanje poreznog razreda za oporezivanje po stopi od 25 posto, što bi trebalo rezultirati većim plaćama građana, kao i podizanje naknade za tzv. stručno usavršavanje na 3.000 kuna.

Također, kazao je, planirano je smanjenje stope PDV-a s 25 na 13 posto za određene poljoprivredne proizvode koji se dominantno proizvode u Hrvatskoj, poput plave ribe, jabuka, mandarina i sl., kao i na smještaj u turizmu. Najavio je i dodatne izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju u cilju dodatne zaštite dužnika u eurima, uvođenjem mogućnosti da oni koji ne mogu otplatiti kredit za stan taj stan vrate banci i time zatvore kreditnu obvezu, ali i smanjivanje najvišeg iznosa prireza na 15 posto. “No, najvažnije je za gospodarstvenike objedinjavanje u funkciji potpredsjednika Vlade osobe koja će se baviti isključivo poslovnom klimom te pokretanje interaktivnog portala ‘Dajmo im da rade’, koji će biti svojevrsna giljotina nepotrebnih propisa”, rekao je, dodajući da je većina toga ostvariva u 100 dana, a u prvoj godini mandata svakako sve.

S druge strane, Ivana Maletić iz HDZ-a je najavila cjelovitu poreznu reformu kojom će se povećati neoporezivi dio plaće na 3.750 kuna, smanjiti najviša stopa poreza na dohodak na 36 posto te uvesti stopa poreza na dobit od 12 posto za male poduzetnike, obrtnike, poljoprivrednike i sl. Najavila je i 12-postotnu stopu PDV-a za repromaterijal u poljoprivredi, dječju hranu i pomagala, uz napomenu da je u planu i smanjenje opće stope, ali postupno, u drugoj i četvrtoj godini mandata.

Maletić je rekla da je u planu i uvođenje tzv. “in work” naknade, odnosno mogućnosti da oni koji primaju naknade za nezaposlene, mirovinu ili socijalnu naknadu taj prihod zadrže i ako ostvare određeni dohodak od rada. Među HDZ-ovim mjerama je i otpis duga blokiranim građanima do iznosa jedne prosječne plaće, a Maletić je posebno izdvojila i zakonske izmjene koje bi omogućile stavljanje u funkciju neiskorištenog poljoprivrednog zemljišta, kao i osnivanje agrarne banke kao podrške tom sektoru.

Zdravko Marić (HDZ) je, pak, rekao da će “ići cjelovita porezna reforma ne samo u stopama, već i u procedurama”, a obećao je i izmjenu Zakona o računovodstvu, odnosno ukidanje obveze uvođenja jedinstvenog kontnog plana za sve poduzetnike, “jer ta mjera Poreznoj upravi ne donosi toliku korist kolika je šteta, administrativna i financijska, za gospodarstvo”.

Predstavnici obiju strana složili su se da je trenutna najviša stopa poreza na dohodak od 40 posto zapravo kazneni porez na primanja mladih, visoko obrazovanih ljudi u najpropulzivnijim industrijama, odnosno onih koje se želi zadržati u zemlji, kao i oko potrebe da se izdvajanje za drugi mirovinski stup s vremenom povećaju s 5 na 6 posto.

Također, složili su se i oko nastavka fiskalne konsolidacije, i to kroz ‘obuzdavanje’ rashodne strane proračuna. “Ove smo godine pokazali kako to provesti – zamrznuti rashode i sav višak prihoda usmjeriti u smanjenje deficita i poreznog opterećenja”, rekao je Marić, na što se Boris Lalovac (SDP) nadovezao kako su Hrvatskoj nužne 3-4 godine primarnog suficita. “Sada kada je krenulo na bolje, treba početi štediti da se mogu početi vraćati dugovi”, rekao je.

Na pitanje vezano uz jedan od najvećih izazova za rashodovnu stranu proračuna u slijedećoj godini, odnosno obvezu isplate 6-postotnog povećanja plaća državnim službenicima i namještenicima Hajdaš Dončić, Ivan Vrdoljak (HNS) i Maletić su kazali da će ispoštovati tu obvezu, uz najavu da će u pregovorima sa sindikatima pokušati dogovoriti određenu odgodu i fiskalno održivo rješenje.

Suglasni su i oko uvođenja poreza na nekretnine – do toga će doći, ali je riječ o dugoročnom projektu, čija je priprema vrlo komplicirana i ne smije rezultirati većim troškovima za građane.

Manje usklađeni su im stavovi o javnoj upravi. I dok Maletić najavljuje da će se u javnu upravu uvesti kriterij izvrsnosti kao temelj za plaćanje i nagrađivanje, Vrdoljak kaže da se bilo kakve promjene vezane uz zaposlene u javnoj upravi mogu provesti tek nakon obimnih izmjena zakona o državnim službenicima i namještenicima, koje se moraju prvo usuglasiti sa sindikatima nakon izbora.

Također, predstavnici Narodne koalicije najavili su nastavak decentralizacije, koja bi uključivala i smanjenje broja županija na 12 do 15 te funkcionalno spajanje nekih gradova i općina, pri čemu bi neke od njih, koje nemaju dostatni fiskalni kapacitet, zadržale samo protokolarne funkcije, dok je Maletić ispred HDZ-a posve otklonila mogućnost smanjenja broja županija.

Pročitajte cjelovit govor predsjednice HUP-a

Poštovane dame i gospodo,  poštovani predstavnici političkih stranaka i koalicija, poštovani poduzetnici i poslodavci, poštovani gosti,

drago mi je da je današnja kao i prethodne rasprave koju su organizirali HUP i Hanza media izazvala veliko zanimanje i interes. To dokazuje da smo dijelom opet uspjeli u tome da raprave koje se vode u predizborno vrijeme usmjerimo prema pravim pitanjima i još važnije – prema traženju pravih odgovora.
U prošloj kampanji puno se govorilo o reformama, ali ih nažalost nakon kampanje opet nismo imali prilike vidjeti i u stvarnome životu. U ovoj kampanji reforme su pale u drugi plan, politici nije bilo drago čak ni govoriti o njima, pa nas s pravom brine što će tek biti nakon izbora kada bi ih treblo provoditi. U ovoj smo kampanii zato opet čuli jako puno hrabrih i grandioznih obećanja. Ali malo uvjerljivih objašnjenja koja ulijevaju sigurnost da su ona dobro promišljena, realna i ostvariva.
Čini mi se kao da niti jedna od naših političkih opcija nije dovoljno svjesna istine o tome u kakvome svijetu mi danas živimo. A živimo u globaliziranom svijetu nikad bržih promjena. U svijetu koji se doslovce svaki dan mijenja. Zato ću ponoviti ono što sam rekla na našem Danu poduzetnika – samo pojedinci, organizcije, kompanije i države koji se i sami mijenjaju i prilagođavaju tom novom svijetu danas mogu biti uspješni. Svi ostali su gubitnici.
Hrvatska je nažalost među njima. Iako i mi u HUP-u kao i mnogi drugi na promjene, suštinske i duboke, pozivamo već skoro 20 godina, političke elite i pojedine interesne skupine kojima odgovara ovakvo stanje, prema njima su još uvijek, blago rečeno, rezervirane.
Zato je Hrvatska danas na dnu Europske unije. Brojne tranizicijske zemlje, koje su nekada mogle sa zavišću gledati prema nama, danas su bitno bolje, uspješnije i daleko ispred nas. Jednostavo od stare se slave ne živi.
Kao što se ne može dobro živjeti, napredovati i rasti samo od turizma. I od gospodarskih uzleta drugih zemalja. A to je ono što se nama događa. Rast zbog kojega svi sada osjećamo olakšanje nismo stvorili sami. Ili da budem preciznija, nije ga stvorila naša politika.
Znam da će si i danas i lijeva i desna opcija pokušati pripisati zasluge za rast BDP-a. Međutim, gospodo političari, prava je istina da vi s time imate jako malo veze. Jedini koji si zaista mogu pripisati zasluge za ovaj dobar trend i izlazak iz krize jesu poduzetnici, poslodavci i zaposleni u privatnome sektoru.
Mi smo pritisnuti krizom zasukali rukave i stisnuli zube. Pa smo zajedno, poslodavci i radnici, proveli naše reforme. Smanjivali smo broj ljudi, smanjivali smo plaće, okrenuli smo doslovce – kako se kaže -svaki kamen tražeći prostor i prilike za smanjivanje troškova, za povećanje produktivnosti. Morali smo se promijeniti, početi raditi na drugačiji način. I bilo je to u jako puno slučajeva i teško i bolno. Ali moralo se. Da to nismo napravili danas bismo još bili u recesiji.
A da su država i javni sektor odradili makar trećinu onoga što smo odradili mi, vjerujem da bismo iz krize izašli bitno prije i da bismo danas rasli dostruko više. A naši bi poduzetnici i građani već imali bolje obrazovanje, bolje zdravstvo, manju, ali efikasniju i potpuno informatiziranu javnu upravu, brže i pouzdanije pravosuđe…
Zapravo je smiješno koliko se iscrpljujemo na pričama o reformama uvijek tražeći razloge zašto ih ne treba baš sada započinjati i provoditi. A prava je istina da to nije nešto što jednom započne provede i onda tko ostane sljedećih 20 godina. Kao što sam rekla na početku svijet se mijenja svaki dan i mi se moramo konstantno mijenjati i prilagođavati ako želimo biti uspješni. Mi koji radimo u kompanijama to jako dobro znamo.
Zato je ono što mi očekujemo i što tražimo od ovih izbora – da politika konačno shvati kakvo je vrijeme u kojem živimo i da je ona ta na kojoj je odgovornost da Hrvatska u tom i takvom svijetu bude zemlja u kojoj se dobro živi i u kojoj njezini građni vide svoju i budućnost svoje djece.
Do toga se ne može doći populizmom i čuvanjem postojećeg stanja, do toga se može doći samo ozbiljnim i teškim radom, samo znanjem i iskustvom, voljom i hrabrošću da se konačno pokrenu procesi nužnih promjena.
Pravo je pitanje koja je od naših političkih opcija na to zaista spremna i koja ima takve ljude?
Odgovor na to pitanje smo tražili na našim raspravama, a tražimo ga i danas.
Na kraju ću iskoristiti ovu priliku da istaknutim predstavnicima dvaju najjačih političkih opcija koji su danas s nama još jednom zahvalim na dolasku i spremnosti da se sučele argumentima.”

0 comments