Denis Avdagić: PESCO će unaprijediti NATO savez

Nakon dva jedina primjera pojačane suradnje u povijesti Europske unije – Schengena i eura, Unija je na nedavnom summitu u Bruxellesu pokrenula i treći – zajedničku obrambenu uniju.  
Ambiciozni je to projekt koji neki nazivaju “buđenjem uspavane ljepotice”, jer je ona prihvaćena lisabonskim sporazumom 2009. godine. Neki je pak nazivaju kompromisom sigurnosnih želja i volja Njemačke i Francuske. No već na samom početku projekt izaziva brojne dvojbe i upite – od toga je li riječ o “dupliranju” s NATO savezom, do njegove stvarne učinkovitosti zbog europske birokracije i birokratizacije.

Prilično je euforično najavljivan ovaj projekt, pa je tako u njegovoj ocjeni rečeno kako je ovo potvrda Europe da je spremna preuzeti odgovornost za vlastitu obranu. Što to znači, da dosad nije bila?

Stručnjak za međunarodnu i nacionalnu sigurnost Denis Avdagić za emisiju Hrvatskog radija “U mreži Prvog” kaže da bi “malo spustio tu euforiju na zemlju”. Misli da je ovo jedan u nizu nastavaka projekata kojim se nastoji olakšati dolazak do određenih tehnologija i olakšati međusobno vojno djelovanje u okviru Europske unije.

Je li dolazak Donalda Trumpa na vlast, njegov prvi inauguracijski govor, pa onda i susret s čelnicima NATO-a, bio svojevrsni katalizator za Europu da krene sa zajedničkom obrambenom unijom? Avdagić smatra da je jedan dio europskih saveznika osjetio da treba jačati europsku obranu, i zbog onoga što je govorio Trump, ali i zbog Brexita.

Vojni analitičar Marinko Ogorec misli da je ovaj projekt u velikoj mjeri kompromis njemačkog nastojanja za većom uključenošću i francuskom željom za većom ambicijom. Dosad se, podsjeća, zapadna Europa u potpunosti oslanjala na NATO. Podsjeća također da ova inicijativa oko stvaranja zajedničkih europskih snaga, europske vojske, nije nova. Stara je 50-ak godina, ako ne i više. Za njom dosad nije bilo potrebe jer je NATO zadovoljavao sve potrebe oko zaštite kolektivne obrane. Međutim, objašnjava Ogorec dalje, s dolaskom novih oblika ugroze i rizika pri kojima se mora drukčije funkcionirati, “ali i s dolaskom Trumpa na čelo SAD-a”, promijenile su se neke situacije. Posljedica je formiranje ove inicijative.

“Iskreno rečeno, mene ovo podsjeća na onu zadnju scenu iz filma ‘Casablanca’, kada Humphrey Bogart kaže ‘Louis, mislim da je ovo početak jednog divnog prijateljstva’. Imali smo takvih prijateljstava dosta, naglasak je ovdje na početak i na prijateljstvo”, kaže Ogorec, zaključujući da ćemo tek vidjeti hoće li od toga nešto biti, prenosi HRT.

Pomoćnik ministra obrane za obrambenu politiku Petar Mihatov kaže pak da će Hrvatska kroz taj plan “raditi strukturiranije ono što je dosad radila”, a glavni izazov će joj biti korištenje europskih fondova koji se ovdje otvaraju, najviše Europskog obrambenog fonda. To je fond Europske komisije koji će težiti 500 milijuna eura do 2020. godine, u jednom dijelu koji se odnosi na izgradnju konkretnih obrambenih sposobnosti, te 90 milijuna eura, također do 2020., koji se odnosi na istraživanje i razvoj. Hrvatska će, kaže Mihatov, sudjelovati i u jednom i u drugom. Objašnjava i kako bi cijela stvar trebala funkcionirati: “Znači, ako se odluči raditi neka nova oprema, nova sposobnost, bilo da je riječ puški ili tenku ili haubici – nekoliko zemalja će sudjelovati, odnosno njihove obrambene industrije će biti uključene. Ako taj njihov projekt bude prepoznat kao održiv i potreban od strane EU, jedan dio će biti financiran iz europskog fonda”, objasnio je, dodavši kako RH s nekoliko zemalja već traži “konkretne projekte u izgradnji konkretnih sposobnosti”.

Valja napomenuti da je Hrvatska u onom broju zemalja koje su potpisale temelj obrambene suradnje, a to je stalna strukturirana suradnja (PESCO).

You may also like