Ministarstvo rudarstva i energetike priopćilo je da Nadzorni odbor Elektroprivrede Srbije (EPS) nije donio odluku o osnivanju zajedničke tvrtke i izdvajanju 11 hidroelektrana s mađarskom tvrtkom MVM.
Potpredsjednik Stranke slobode i pravde (SSP) Dušan Nikezić ranije je najavio da je privatizacija EPS-a počela “tajnim” dogovorom kojim se 11 srpskih hidroelektrana prenosi u zajedničko ulaganje s mađarskom MVM grupom.
Ministarstvo je u priopćenju navelo “da je promjenom Statuta i pravnog oblika EPS-a zatvoreno dioničko društvo te da je EPS ostao u 100-postotnom vlasništvu države”.
Svatko tko u javnosti govori o otuđenju imovine EPS-a širi neistine i paniku – piše u saopštenju. Ministarstvo je napomenulo i da, “nažalost, nije novost da pojedinci iz samog EPS-a lažno uznemiravaju javnost i zaposlene”, te da bi, kako je navelo, “trebalo biti predmet istrage zašto službeni dokumenti Uprave puštaju lažne informacije u javnost”.
Nikezić je u priopćenju naveo da “tajni ugovor, koji je u četvrtak bez stručne i javne rasprave bio na dnevnom redu Nadzornog odbora EPS-a, obvezuje EPS da u zajedničko ulaganje uvede 11 hidroelektrana”. Naveo je da je obveza mađarske tvrtke “uvesti oko 600 milijuna eura u gotovini”, na koliko, dodao je, Mađari procjenjuju vrijednost hidroelektrana, kako bi vlasnički udjeli bili identični.
Nadležni kažu da će reformirani EPS “raditi profesionalnije i učinkovitije” te da će biti “regionalni div”. Promjenom statuta to više neće biti javno poduzeće, već “zatvoreno dioničko društvo u stopostotnom vlasništvu države”, priopćilo je Ministarstvo rudarstva i energetike.
Promjene će biti i u načinu upravljanja: Nadzorni odbor imat će dva člana više, ući će u njega predstavnik sindikata radnika, a sve članove odredit će Skupština dioničkog društva koju će činiti od – jedne osobe.
Prvi razlog promjena je da bi se EPS mogao lakše zaduživati, dizati kredite. Ako gledamo optimističnije, drugi razlog je taj što bi država mogla zaposliti nedostajuće stručne kadrove i adekvatno ih platiti, što kao javna tvrtka ne bi mogla – objašnjava energetski stručnjak Miloš Zdravković za BBC na srpskom.
Promjena statusa ove tvrtke “teoretski omogućuje privatizaciju, dokapitalizaciju i sklapanje javno-privatnog partnerstva”, ali dodaje da je pitanje eventualne privatizacije “politička odluka”.
Ukoliko dođe do djelomičnog ulaska privatnog kapitala u EPS, to bi značilo veći pritisak na tu tvrtku da poskupi struju, kaže Zdravković.
U Fiskalnom vijeću, koje je tijekom ožujka objavilo preporuke za reforme u EPS-u, nisu htjeli komentirati promjene koje donosi novi statut zbog dosad objavljenih “nedovoljnih detalja”.
Novim statutom predviđeno je da Vlada Srbije imenuje skupštinu dioničkog društva koja ima jednog člana, a zatim imenuje i sedmočlani nadzorni odbor u kojem će biti i predstavnik radnika EPS-a.
