[vc_row][vc_column width=”1/3″]Za izbor slovenskog predsjednika bit će potrebna dva kruga glasovanja pa bi se tek 12. studenog moglo znati hoće li na toj dužnosti ostati Borut Pahor ili će ga zamijeniti gradonačelnik Kamnika Marjan Šarec, a sudeći po većini anketa Pahorov glavni izazivač, pokazala je nova telefonska anketa na 500 ispitanika koju je u ponedjeljak objavilo ljubljansko “Delo”.[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Na izborima koji će se održati 22. listopada Pahor bi dobio 35 posto, a Šarec 23 posto glasova pa bi o tome koga žele za poredsjednika birači ponovo mogli odlučivati tri tjedna kasnije. Anketa istog lista od prije dva mjeseca, kad svi kandidati za predsjedničke izbore još nisu bili poznati, davala je Pahoru 36, a Šarecu 22 posto glasova, s prednošću Pahora da u drugom krugu osvoji svoj drugi mandat.[/vc_column][/vc_row]
Nakon dva vodeća kandidata, najviše bi glasova na izborima 22. listopada mogle dobiti Ljudmila Novak, predsjednica demokršćanske stranke Nova Slovenija (NSI), za koju bi glasovalo 10,6 posto birača, te Romana Tomc, slovenska eurozastupnica, kandidatkinja Slovenske demokratske stranke (SDS) bivšeg premijera Janeza Janše.
Za sadašnju ministricu obrazovanja u vladi premijera Mire Cerara, koju je ta stranka i predložila, glasovalo bi samo dva posto glasača, dok bi ostalih četiri kandidata i kandidatkinja dobili zanemariv broj glasova, rezultat je ankete “Dela”.
Neki tvrde da na rezultate dosadašnjih anketa treba gledati s malom dozom rezerve jer predizborna suočavanja kandidata i kandidatkinja još nisu ni počela, a ona bi mogla snažno djelovati na konačan rezultat i ukazati na trendove rasta ili pada potpore.
Pahor se za svoj drugi mandat kandidira kao nezavisni kandidat uz potporu Socijalnih demokrata (SD), stranke kojoj je 15 godina bio na čelu, a nešto mlađeg Šareca, koji se zauzima za “smjenu generacija”, podržava njegova regionalna stranka s kojom ima većinu u općinskom vijeću Kamnika.
Prema ocjeni većina slovenskih analitičara, Pahor je i dalje favorit za osvajanje drugog mandata jer ga birači doživljavaju kao političkog centrista iako dolazi iz krugova ljevice, dok neki upozoravaju i na moguća iznenađanja ako bi došlo do drugog kruga izbora. Pri tome se pozivaju na 2007. godinu kad je u prvom krugu predsjedničkih izbora najviše glasova dobio konzervativni kandidat i nekadašnji premijer Alojz Peterle kojega je u drugom krugu uvjerljivo pobijedio kandidat ljevice Danilo Tuerk.
Sličan fenomen dogodio se i pet godina kasnije kada je, nekoliko mjeseci nakon što je izgubio mjesto predsjednika vlade i predsjednika stranke, Pahoru uspjelo u drugom krugu uvjerljivo pobijediti dotadašnjeg predsjednika Tuerka koji se smatrao favoritom.
