Europska središnja banka nedavno je najavila agresivne monetarne mjere kako bi potaknula rast gospodarstva eurozone i suzbila rizike od deflacije.
No, rizik deflacije ne prijeti samo eurozoni, ona prijeti i Hrvatskoj, ta prvi je puta u povijesti, prošle godine, zabilježen pad potrošačkih cijena. Državni zavod za statistiku objavljuje pad cijena na razini cijele prošle godine. Na razini eurozone deflacija je produžena jer su u siječnju cijene pale 0.6 posto na godišnjoj razini, što je najviše od 2009. godine.
Analitičari Hrvatske gospodarske komore navode kako će 2014. “ostati prva godina u kojoj je hrvatska ekonomija poslovala u uvjetima pada opće razine potrošačkih cijena, deflacije”. Uzrok tomu su najviše pad cijena nafre na svjetskom tržišti, a dodatno otežava situaciju slabost domaće potražnje. “Ovakav razvoj cijena odraz je slabe agregatne potražnje, koja se nije oporavila niti nakon prethodnih pet godina pada, te smanjenja cijena sirovina na svjetskom tržištu, u prvom redu prehrambenih, koji su vukli inflaciju na dolje tijekom cijele godine, te sirove nafte, koje su naglo počele ponirati tijekom posljednjeg kvartala”, navode dalje analitičari HGK u analizi rezultata Državnoga zavod za statistiku.
Cijene su goriva u Hrvatskoj znatnije počele padati tek u posljednja dva mjeseca prošle godine, pa su u prosincu bile niže za 5,9 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine. “Stoga su tek krajem godine cijene energije postale čimbenik koji gura inflaciju na dolje, dok su takvu ulogu tijekom cijele godine primarno imale cijene neprerađenih prehrambenih proizvoda”navode analitičari te dodaju kako se i ove godine može očekivati daljnji pad cijena derivata, kako u Hrvatskoj, tako i u eurozoni. To će imati ključnu ulogu u formiranju cijena proizvoda. “Naime, uz pad cijena nafte, gospodarsko se okružje neće bitno promijeniti, s naznakama slabe domaće potražnje i još snažnijeg pritiska na konsolidaciju javnih financija u sklopu procedure uklanjanja prekomjernog deficita te suzdržanog oporavka najvažnijih izvoznih tržišta za Hrvatsku”, navode iz HGK očekujući rast cijena do 1 posto.
“Očekujem produljivanje deflacije, najvećim dijelom pod utjecajem pada cijena nafte na svjetskom tržištu. I cijene hrane su niže nego što se očekivalo, što je posljedica usporavanja rasta svjetskog gospodarstva, a time i slabljenja globalne potražnje”, kaže Hrvoje Stojić, voditelj odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke očekujući pad cijena za pola postotna boda na godišnjoj razini.
Deflacija, ukoliko se nastavi, mogla bi, dobar je primjer Japan, svojim dugogodišnjim i strukturnim karakterom, zaustaviti izlazak iz recesije. Naime, japanski ekonomoti 1990-te nazivaju “izgubljenim desetljećem” jer je zbog deflacije gospodarstvo stagniralo. Padom cijena, potrošači odgađaju kupnje jer očekuju daljnji pad cijena, a tvrtke iz istog razloga odgađaju investicije. Sve to vodi daljnjem padu potražnje, ukupne gospodarske aktivnosti i plaća, pa se tako ulazi u začarani krug iz kojeg je teško izaći. “Deflacija otežava kompanijama servisiranje dugova, jer vrši pritisak na prihode od prodaje, a onda je teže otplaćivati dugove. Čim se smanjuje gospodarska aktivnost, slabije se puni proračun”, ističe Stojić i dodaje “ove godine ne očekujem povećanje administrativno utvrđenih cijena, jer je izborna godina, dok je domaća potražnja izuzetno slaba, pa je malo vjerojatno da bi bilo koji proizvođač ili trgovac krenuo u povećanje cijena prema krajnjem potrošaču”.
Deflacija, odnosno pad cijena, omogućuje kupnju veće količine roba za istu količinu novca, što na prvi pogled izgleda kao povoljna opcija. “No, dugoročnije gledano, deflacija nije pojava imanentna uvjetima gospodarske ekspanzije te na kraju ima za posljedicu pad gospodarske aktivnosti i rast nezaposlenosti, što dovodi u dužem razdoblju do ekonomske depresije. Potrošači stalno očekuju pad cijena te odgađaju potrošnju. Posljedično, pada proizvodnja te zaposlenost koja ruši potražnju te se krug zatvara”, objašnjavaju analitičari HGK.
