Euroskeptična Danska održava u četvrtak referendum o jačanju svojeg sudjelovanja u europskoj suradnji na području pravosuđa i unutarnjih poslova, a ishod je neizvjestan zbog straha od džihadističkih napada i izbjegličke krize.
Referendum, koji se održava tri tjedna nakon napada u Parizu u kojima je ubijeno 130 ljudi, bio je predviđen za 2016., ali je pomaknut kako bi se izbjeglo poklapanje s britanskom kampanjom za referendumom o članstvu u EU-u koji se treba održati do kraja 2017. To je osmi referendum o EU-u u Danskoj od njezina ulaska u Uniju. Godine 2000. Danci su, primjerice, odbacili uvođenje eura iako su to podržavale sve glavne stranke.
Održavanje referenduma odobreno je u prosincu 2014. u danskom parlamentu unatoč protivljenju Danske narodne stranke (DPP). Ta euroskeptična i protuuseljenička stranka, koja je na parlamentarnim izborima u lipnju bila druga, ima velik utjecaj u danskoj politici. U zadnjih petnaestak godina, redovito osigurava parlamentarnu većinu desnim manjinskim vladama u zamjenu za potporu svojim strožim politikama na području sigurnosti i migracija. Zauzima se, primjerice, da Danska slijedi Veliku Britaniju ako njezin premijer uspije redefinirati odnose s EU-om. “Više EU-a? Ne hvala!”, poručuje na svojim referendumskim plakatima.
Danska, upozorava, riskira gubitak kontrole nad imigracijskom politikom, što je uvjerljiv argument za birače zabrinute zbog planova o relokaciji migranata među članicama EU-a. Danska je ove godine primila 10 puta manje migranata od susjedne Švedske. Zagovornike referendumskog “da”, koje predvode liberali premijera Larsa Lokkea Rasmussena (Venstre) i oporbeni socijaldemokrati, optužuje se pak da žele zastrašiti građane sloganom “Pomognite policiji: glasujte da!”. “Migrantska kriza, prekogranični kriminal, trgovina ljudima i socijalni dumping izazovi su koje ne možemo svladati sami”, poručuje Socijalistička narodna stranka na svojoj internetskoj stranici, uz fotografiju francuskog predsjednika Francoisa Hollandea ispred koncertne dvorane Bataclan 13. studenoga, nakon što je u njoj ubijeno 90 ljudi.
Posljednje ankete pokazuju da je ishod referenduma neizvjestan. Obje strane su izjednačene. Po institutu Megafon, 20 posto ispitanika sklonije je nego prije pariških napada odgovoriti pozitivno na referendumsko pitanje, no velik broj neodlučnih (između 20 i 30 posto) onemogućava preciznije prognoze.
Mnogi građani, naime, ne razumiju najbolje o čemu je na referendumu zapravo riječ. Pozvani su da ovlaste parlament da usvoji neka europska pravila na području pravosuđa i unutarnjih poslova kako bi zemlja mogla ostati u Europolu, koji se upravo reformira. Protivnici prijedloga smatraju da se to može izvesti sklapanjem posebnih sporazuma, ističući kao primjer Švicarsku koja nije članica EU-a a surađuje s Europolom.
Danska je ušla u EU 1973., no ljubomorno čuva svoj suverenitet i nerado slijedi produbljivanje europske integracije. Nakon što su na referendumu u lipnju 1992. Danci odbacili Ugovor iz Maastrichta, Danska je dobila izuzeća (eng. opt-out) u tri područja: euru, obrani i suradnji na području pravosuđa i unutarnjih poslova. Vlada je tada godinu dana poslije mogla organizirati novi referendum koji je prošao.
Takav dogovor Danskoj je omogućio da zadrži svoju strogu imigracijsku politiku i istodobno sudjeluje u drugim područjima pravosudne suradnje. Članica je tako Europola, međuvladine europske agencije zadužene za koordinaciju borbe protiv organiziranog kriminala, trgovine ljudima i terorizma.
No temeljem Lisabonskog ugovora iz 2009., Europol iduće godine postaje nadnacionalna agencija, koju će nadzirati Vijeće ministara zaduženih za pravosuđe i unutarnje poslove, a Danska je najvećim dijelom isključena iz nadnacionalnih politika na tom području i nema pravo glasa. To znači da će se, ako želi ostati njegovom članicom, morati odreći svojeg izuzeća. No to ne znači da mora biti dijelom svih europskih politika na području pravosuđa. Referendum predlaže “a la carte” rješenje slično onom za Veliku Britaniju i Irsku.
Ako na referendumu glasuje “da”, Danska će ostati u Europolu i usvojiti 22 zakona (eng. opt-in) koji se, među ostalim, odnose na trgovinu ljudima, pedofiliju, cyberkriminal i prijevare. Iz toga je isključeno 10 europskih inicijativa koje su za Dance osjetljive poput azila i imigracije, što znači da Danska neće morati sudjelovati u relokaciji izbjeglica. Rasmussen je obećao novi referendum prije nego se Danska pridruži europskim politikama koje se tiču azila i izbjeglica.
