Danski operater prijenosnog sustava, energinet.dk, osvrnuo se na rekordnu proizvodnju te napomenuo kako prilikom zadovoljavanja 140% nacionalnih potreba za električnom energijom vjetroturbine nisu radile pri punom kapacitetu te kako su bile u stanju proizvesti još dodatnih 4.8 GWh električne energije. Viškovi električne energije poslani su u susjedne zemlje, pa je tako 80% viškova poslano u Njemačku i Norvešku koje su električnu energiju pohranile u hidroenergetske sustave, dok je 20% otišlo u Švedsku. Ovaj događaj jasan je pokazatelj da svijet doista može ići 100% na obnovljive izvore energije koji mogu zadovoljiti sigurnost opskrbe i u vremenima najveće potražnje.
Europska unija kao cjelina zadala si je doista ambiciozne ciljeve u pogledu korištenja obnovljivih izvora energije te si je za cilj zadala pokrivanje oko 27% svoje potražnje za energijom do 2030. godine upravo iz obnovljivih izvora energije. No, prema novom izvješću Europske komisije koje je procurilo u medije, ovaj cilj trebao bi biti uvelike premašen te bi EU do 2030. godine mogla čak 50% svojih energetskih potreba pokriti iz OIE. Osim ciljeva pokrivanja energetskih potreba uz pomoć obnovljivih izvora energije, EU si je također zadala cilj smanjenja emisija CO2 za 40% u odnosu na njihove razine iz 1990. godine. Prema novom izvještaju, koji je prvi objavio britanski Guardian, Europska komisija navodi kako bi dostizanje zadanih energetskih i klimatskih ciljeva za 2030. godinu značilo da će udio obnovljivih izvora energije vrlo vjerojatno dostići 50%, ukoliko gledamo EU kao cjelinu.
Ukoliko se navedene brojke obistine, to će značiti da će elektroenergetska mreža starog kontinenta morati proći ozbiljan remont kako bi mogla prihvatiti toliku količinu “zelene” energije. Nadalje, u izvješću Komisija poziva na dnevno prekogranično trgovanje električnom energijom između zemalja članica, kako bi se proizvedena električna energije mogla odmah otpremiti prema lokacijama na kojima je potrebna, bez skladištenja. Komisija je prilikom sastavljanja izvješća uzela u obzir činjenicu da je svaka zemlja određivala svoje zelene energetske ciljeve od udjela od 10% na Malti do 49% u Švedskoj. Uz navedeno, cilj od 27% za 2030. napravljen je kao neobvezujući, a zemlje poput Nizozemske, Velike Britanije i Francuske mogle bi podbaciti u dostizanju svojih ciljeva. Upravo stoga je potrebno uspostaviti sustav upravljanja koji bi spriječio zemlje u nedostizanju svojih ciljeva kako bi tranzicija prema kontinentu pogonjenom zelenom energijom zaista postala stvarnost.
0 comments